Hrvatska gospodarska komora dostavila je Vladi prijedloge olakšavanja mjera zaštite od koronavirusa.

Među prioritetnim prijedlozima HGK je otvaranje gotovo svih trgovina bez ograničenja u kvadraturi, s tim da se sigurnosne mjere odrede prema broju posjetitelja u odnosu na veličinu prostora, zatim ukidanje ograničenja radnog vremena za maloprodaju do 17 sati čime bi se smanjio pritisak na trgovine, a predlaže se i decentralizacija mjera po županijama i gradovima (sukladno epidemiološkoj situaciji) te olakšavanje dnevnih migracija radnika iz pograničnih područja koji rade u drugim državama.

Komora također traži i zakonsko reguliranje rada od kuće, reaktivaciju dijela javnog prometa za prijevoz radnika koji će se u sve većem broju vraćati na posao, rad vrtića za djecu radnika kojima odlukom Stožera nije zabranjen rad, otvaranje uslužnih djelatnosti obrta uz strogo poštivanje zdravstvenih mjera te olakšavanje međunarodnog prometa roba.

Naši prijedlozi dolaze direktno od naših članica koje trpe velike gubitke zbog blokade i neaktivnosti. Smatramo kako nas je odličan posao Stožera civilne zaštite doveo u situaciju da više ne moramo birati između gospodarstva i zdravlja, već možemo imati i jedno i drugo, uz dobro odmjerene sigurnosne mjere. U tom smjeru idu i naši prijedlozi“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši da treba početi raditi i na pripremi otvaranja turističkih kapaciteta, u skladu sa zdravstvenim mjerama zaštite, kako bi što bolje iskoristili nadolazeću sezonu.

Prethodni članakNewsletter 04/2020
Sljedeći članakNewsletter 05/2020
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.