„Voda je život, voda je hrana“

Svaka sedma kapljica vode od deset kapljica završi u proizvodnji hrane i vode. Poljoprivreda je za FAO najveći potrošač vode, s čak 70 posto potrošnje. Procjenjuje se kako će globalna potražnja vode u poljoprivredi do 2050. porasti za 35 posto. Uzmu li se u obzir činjenice da je za proizvodnju kilograma kave potrebno 18.900 litara vode, za rajčicu 200 litara po kilogramu, za hamburger 2.400 litara, a za kilogram kruha 1608 litara, izuzetno je važno sačuvati resurse vode i racionalno ih koristiti u proizvodnji hrane.

Od 1979. godine, od kada je počelo obilježavanje Svjetskog dana hrane, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) po treći je puta kao krovnu temu izabrala vodu, pa je povodom ovogodišnjeg obilježavanja u Osijeku održan okrugli stol pod nazivom „Inteligentno upravljanje vodnim resursima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru“.

Skup je održan u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u osječkom Gospodarskom centru OBŽ-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH te uz tehničku podršku Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

69 posto ukupne količine vode koristi se u poljoprivredi!

S obzirom na temu vode, nacionalno obilježavanje provedeno je pod motom „Voda je život, voda je hrana“, a zašto je tomu tako objasnila je Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.

–Svaka sedma kapljica vode od deset kapljica završi upravo u proizvodnji hrane i vode. Izuzetno nam je to važno zbog održivih prehrambenih sustava i općenito zato što nam je voda naravno esencijalna za život. FAO potrebne količine vode definira kao vodu potrebnu za poljoprivrednu proizodnju, za industriju i za osobnu potrošnju. Ako gledamo na svjetskoj razini, čak 69 posto ukupne količine vode koristi se u poljoprivredi, dok se u samoj Europi koristi 21 posto, a ostali dio se većinom koristi za industriju. Hrvatska u svjetskim i europskim razmjerima jako dobro stoji s resursima vode, pogotovo kvalitetne pitke vode i vode za proizvodnju hrane, zbog čega je izuzetno važno održati te resurse na način da svakodnevno promišljamo o njezinoj racionalnoj upotrebi, u proizvodnji hrane i u industriji, istaknula je Sokolić.

Ilustrirala je potrošnju vode podatcima kako je za proizvodnju kilograma kave potrebno 18.900 litara vode, za rajčicu 200 litara po kilogramu, za hamburger 2.400 litara, a za kilogram kruha 1608 litara dodajući kako se mora voditi briga o potrošnji vode u svim segmentima agrosustava, a nove tehnologije usmjeriti na racionalno korištenje vode.

Održivo upravljanje vodom zajednički je imperativ

Predstavnik FAO-a iz Regionalnog ureda za Europu i središnju Aziju Vilami Fakava istaknuo je kako je voda ključna u poljoprivredi, kao i drugim sektorima ekonomije, no najveći izazovi su globalni porast stanovništva i klimatske promjene, a poražavajuća je činjenica da 2,4 milijarde ljudi živi u zemljama s nedostatkom vode.

–Poljoprivreda je za FAO najveći potrošač vode, s čak 70 posto potrošnje. Procjenjuje se kako će globalna potražnja vode u poljoprivredi do 2050. porasti za 35 posto. Glavni nam je zadatak osigurati dovoljne količine vode za poljoprivredu i istovremeno pomiriti potrebe vode u drugim gospodarskim aktivnostima, rekao jeFakava dodajući kako svaka država ima svoje izazove, no održivo upravljanje vodom zajednički je imperativ.

Voda nije dobro raspoređena

Ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora Elizabeta Kos istaknula je kako je Hrvatska prva u Europi po količini vode po stanovniku.

–EUROSTAT je u kolovozu ove godine ažurirao podatke koji govore da imamo oko 30.000 kubika vode po stanovniku, a daleko ispod nas su Finska, Švedska i Litva. Što se tiče samih zaliha, kroz Plan upravljanja vodnim područjima koji je donesen ove godine, a za vrijeme do 2027. godine, ukupno raspoložive zalihe vode su oko 22 milijarde kubika godišnje.

–Međutim prostorno i vremenski voda nije dobro raspoređena,osobito kad je najpotrebnija, u sušnim razdobljima, za poljoprivrednu proizvodnju, za navodnjavanje.

–Hrvatska je dosta ranjiva na vremenske nepogode i uz Mađarsku i Češku, jedna je od tri najranjivije zemlje u Europskoj uniji. Suše se javljaju otprilike svake četiri godine i u zadnjih 20 godina dosta su enormne štete od suša, oko 2 milijarde eura godišnje. Protiv toga se nastojimo boriti izgradnjom sustava javnog navodnjavanja kojih je sada u Hrvatskoj 28 na 21.000 hektara. Imamo veliki potencijal što se tiče voda, što se tiče tala, a i raspoloživost količina voda nam je dobra, ističe Kos.

Dodala je još kako je u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju bilo 107 milijuna eura iz Europskih fondova za izgradnju sustava za navodnjavanje te je kroz program ruralnog razvoja izgrađeno 17 od 28 navedenih sustava.

–Nažalost, poljoprivredna proizvodnja je najranjivija na klimatske promjene, a uz znatniji porast temperatura i oborina koje se javljaju ponekad u prevelikoj količini, nužan je sustavan rad i po pitanju navodnjavanja, ali i po pitanju odvodnje na poljoprivrednoj parceli, smatra Kos.

Osječko-baranjska županija prednjači po sustavima navodnjavanja

Inače, od pet slavonskih županija, Osječko-baranjska županija prednjači po izgrađenosti javnih sustava navodnjavanja, a isto tako ima pripremljene projekte za sljedeće financijsko razdoblje. Zamjenik župana Josip Miletić naglasio je kako je zajednički cilj da hrana bude zdrava, ali i da njena priprema bude na zavidnoj razini.

–Osječko-baranjska županija, u smislu poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane, razvija čak 16 sustava za navodnjavanje, od kojih je pet završeno – istaknuo je Miletić dodavši kako su domaći proizvođači sada potpomognuti izgradnjom i opremanjem novog Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće u kojem mogu skladištiti proizvode i plasirati ih na tržište onda kad je to najpovoljnije.

Voda je veliki benefit Hrvatske!

Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić istaknuo je kako je Hrvatska peta u Europi i 45. u svijetu po količini pitke vode, koja inače čini samo 3 posto ukupne vode. Smatra da je voda veliki benefit Hrvatske, no ne iskorištava se kako bi trebalo i kakve su mogućnosti. Osvrnuo se i na posljedice nedavnog požara u tvornici Drava Internacionalu Osijeku te istaknuo kako jeFAZOSponudio pomoć Osječko-baranjskoj županiji u utvrđivanju zagađenosti, u detektiranju opožarenih materijala i tvari, ali i u izradi prijedloga sanacije načinjene štete.

Nagrada “Komunikator godine” u rukama profesora s osječkog FAZOS-a

Po prvi puta dodijeljena je i nagrada „Komunikator godine“, koju dodjeljuje Društvo agrarnih novinara Hrvatske, a ovogodišnji laureat je profesor Bojan Stipešević sa Zavoda za biljnu proizvodnju i biotehnologiju Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Društvo agrarnih novinara Hrvatske nagradu dodjeljuje kao priznanje istaknutim članovima znanstvene zajednice za njihov značajan doprinos transferu znanja i popularizaciji znanosti u poljoprivrednoj struci.

–Njegove aktivnosti i pristup farmerima u ovim turbulentnim vremenima vidimo pozitivnim primjerom povezivanja struke i prakse što svakako ide u prilog popularizaciji agronomske znanosti te osnaživanja kohezije unutar samog sektora, rekao je Vedran Stapić, predsjednik DANH-a, prilikom uručenja nagrade Stipeševiću.

Zahvaljujući na nagradi profesor Stipešević istaknuo je kako se bez brzog transfera znanja može dogoditi “crni scenarij”, iseljavanje iz buduće pustinje Europe.

–Da do toga ne dođe, njegujmo naše tlo, držimo ga živim, omogućimo da voda uđe, a ne izađe tek-tako iz tla, držimo naša polja što vlažnijima možemo, za budućnost svih nas, poručio je laureate prof.dr.sc. Bojan Stipešević.