Odluke o davanju u zakup i prodaji poljoprivrednog zemljišta po sadašnjem zakonu donosile su jedinice lokalne samouprave na temelju programa na koje je suglasnost davalo Ministarstvo poljoprivrede. Sada se predlaže ukidanje tih programa i zabrana prodaje zemljišta, a o davanju u zakup odlučivat će Agencija za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Do sada je za prodaju bilo predviđeno 218.493 hektara, a prodano je 62.775 hektara državnog zemljišta. Prihvati li Sabor predloženi zakon, u Hrvatskoj će se ubuduće moći prodavati isključivo privatno zemljište, no ni to zemljište u idućih sedam godina neće moći kupovati stranci, budući da je takav moratorij ispregovaran s EU. Zakup na 50 godina Državno poljoprivredno zemljište i ribnjaci davat će se u zakup na 50 godina, a predložen je i redosljed prvenstva prava na zakup, po kojem će 60 od 100 bodova nositi gospodarski program zakupca, 20 bodova ostvarivat će se na temelju dosadašnjeg posjeda, a 20 bodova nosit će visina zakupnine. Polovica novca od zakupa ići će u državni, a polovica u proračun jedinica lokalne samouprave. Vlada predlaže i desetorostruko povećanje jednokratnih naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, čime se želi stati na kraj malverzacijama s prenamjenom emljišta u gradovima i općinama koje su već sada utvrdile prevelik broj građevinskih i poslovnih zona. Za poljoprivredno zemljište izvan građevinske zone koje se prenamijeni u građevinsko plaćat će se naknada u visini od 25 posto tržišne cijene zemljišta unutar građevinskog područja, a ako je riječ o visoko kvalitetnom zemljištu, ta će naknada iznositi 50 posto cijene zemljišta. Ako je riječ o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta koje se već nalazi unutar građevinske zone, ta će naknada iznositi 2,5 posto tržišne cijene zemljišta u građevinskoj zoni, a ako je riječ o visokovrijednom zemljištu, 5 posto cijene. Novac prikupljen takvim naknadama dijelit će država (70 posto) i jedinice lokalne samouprave (30 posto).
Agencija za zemljište na internetu
Agencija za poljoprivredno zemljište osnovana je radi upravljanja poljoprivrednim zemljištem kao vrijednim nacionalnim resursom na načelima održivog razvoja te njegovim korištenjem u poljoprivrednoj proizvodnji s ciljem osiguranja gospodarskog boljitka zajednice.
Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Vlasništvo zemljišta ne mogu pravnim poslom stjecati strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Strane osobe iz Europske unije i Europskog ekonomskog prostora neće moći stjecati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem punih sedam godina od datuma pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, uz mogućnost produljenja tog roka dodatne tri godine. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj je 2.695.037 ha, a od toga je u vlasništvu države 890.214 ha ili 33%, a 1.804.823 ha ili 67% je u privatnom vlasništvu. Podaci se temelje na podacima Statističkog ljetopisa iz 2005. godine.
Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se temeljem:
● Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 21/10 i 63/11),
● Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države
koji donose jedinice lokalne samouprave za svoje područje,
● Uz supsidijarnu primjenu općih propisa o nekretninama
Agencija za poljoprivredno zemljište pokrenula je mrežne stranice na adresi www.zemljiste.mps.hr na kojima će redovito objavljivati sve novosti i obavijesti iz djelokruga rada. Na stranicama Agencije za poljoprivredno zamljište objavljivat će se i natječaji za zakup poljoprivrednog zemljišta, koji se redovito objavljuju i u Narodnim novinama.
