Nedavno je objavljen prvi članak analize Ivana Kopilovića, mag. ing. agr. s pregledom poljoprivredne proizvodnje u članicama Europske unije i usporedbom s hrvatskom poljoprivredom, uz ključne pokazatelje zašto domaća poljoprivreda nije dovoljno konkurentna i zašto unatoč znatnim ulaganjima u poljoprivredu iz prethodnog proračunskog razdoblja kroz Program ruralnog razvoja 2014.-2020., hrvatska poljoprivreda i dalje nazaduje.
Broj poljoprivrednih gospodarstava se u razdoblju od 2005-2020. godine u EU smanjio za 5.127.960 gospodarstava. U toj strukturi, 87% su gospodarstva manja od 5 ha. Najveći pad broja poljoprivrednih gospodarstava u promatranom razdoblju zabilježile su Rumunjska – 1 369 080, Poljska – 1 174 980, Italija -598 000, Mađarska – 482 730. U razdoblju od 2020. do 2040. godine još će se dodatno smanjiti broj gospodarstava za 5,2 milijuna, što znači da će nositelji poljoprivredne proizvodnje u EU biti oko 4 milijuna poljoprivrednih gospodarstava.
Prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva
Unutar članica Europske unije, produktivnost rada u poljoprivredi u RH je na razini 31% prosjeka (Hrvatska – 9. 001,34 eura, prosjek EU – 28. 671,88 eura, Danska – 84.179,28 eura, Nizozemska – 77.047,98 eura, Njemačka – 65.037,18 eura te Francuska – 62.407,57 eura). Prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva u članicama Europske unije je 17,1 ha, dok Hrvatska ima prosjek od 8,6 ha po gospodarstvu, što je 50,3% od prosjeka EU. Češka ima 120.8 ha, Slovačka 94.9 ha, Francuska 69,9 ha. Hrvatska ima ekonomsku vrijednost poljoprivrednog gospodarstva 14.006,00 €, što iznosi 35% prosjeka EU. Prosjek EU je 39.677,00 €, Nizozemska – 472.527,00 €, Danska – 272.314,00 Belgija – 233.518,00 €.
Naše odstupanje od prosjeka EU; manje od 5 ha 10% više od prosjeka EU, od 5 do 50 ha 8% manje od prosjeka EU, a većih od 50 ha 168% manje od prosjeka EU.
Udio poljoprivrednih gospodarstava koja obrađuju više od 50 ha obradivih površina najveći je u Luksemburgu 52,7%, Francuskoj 46%, Finskoj 33,3%, te Njemačkoj 31,5%.
Grafikon 1. Ekonomska vrijednost poljoprivrednog gospodarstva, produktivnosti rada te vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u EU-27 (EUR)
U strukturi poljoprivrednih gospodarstava u RH je; manje od 5 ha – 70.6%, od 5 do 50 ha – 26.6%, više od 50 ha posjeduje 2.8% gospodarstava. Prosjek EU po strukturi poljoprivrednih gospodarstava je; 63.8% je manje od 5 ha, od 5 do 50 ha – 38.7% , a gospodarstava koja imaju više od 50 ha je 7.5%.
Uspoređujući pokazatelje kroz indikatore ZPP-a Republike Hrvatske i nama sličnih članica EU, možemo shvatiti strukturni problem u našem konceptu. Danska je na ukupno 2,62 milijuna ha poljoprivrednih površina u 2021. godini imala 37.090 poljoprivrednih gospodarstava. Belgija je 2021. godine imala 36.000 poljoprivrednih gospodarstava na ukupno 1,37 milijuna ha poljoprivrednih površina. Češka je na ukupno 3,53 milijuna ha poljoprivrednih površina u 2021. godini imala 28. 910 poljoprivrednih gospodarstava. Slovačka je u 2021. godini na ukupno 1,86 milijuna ha poljoprivrednih površina imala 19.630 poljoprivrednih gospodarstava.
Usporedno s tim državama, RH je u 2021. godini na ukupno 1,47 milijuna ha poljoprivrednih površina imala 170.837 poljoprivrednih gospodarstava. Malo je reći da je u RH takav sustav neodrživ. Također, prema podacima iz 2020. godine, u Registru poreznih obveznika, upisano je 18 799 poljoprivrednih gospodarstava. Usporedivo s gore navedenim članicama EU, mi prosječno imamo 140 tisuća poljoprivrednih gospodarstava više nego prosjek gore navedenih zemalja. Republika Hrvatska ima prosječnu veličinu poljoprivrednog gospodarstva od 8,6 ha što je 50,3% prosjeka EU- 27.
Dobna struktura
Prema dobnoj strukturi nositelja poljoprivrednih gospodarstava u članicama EU, situacija je sljedeća; u prosjeku mlađih od 35 godina ima 6,5 %, starih od 35 do 55 godina 35,9% te starijih od 55 godina 57,6%. U RH mlađih od 35 godina imamo 7,2 % (što je 11% iznad prosjeka EU), starih od 35 do 55 godina imamo 31,2% (što je 13% manje od prosjeka EU), te stariji od 55 godina imamo 61,1% (što je 7% više od prosjeka EU). U dobnoj strukturi nositelja poljoprivrednih gospodarstava gdje su nositelji mlađi od 35 godina, najveći udio mladih poljoprivrednika imaju Austrija s 13%, Slovačka s 11,1%, Poljska s 11%, te Luksemburg s 10,6%. Najveći udio starijih nositelja poljoprivrednog gospodarstva iznad 55 godina imaju Cipar 76,4%, Portugal 73,6%, Italija 67,3%, te Španjolska 66,8%.
Tablica 1: Dobna struktura nositelja poljoprivrednog gospodarstva
Zašto hrvatska poljoprivredna ima nisku produktivnost?
Hrvatska poljoprivreda je kapitalno podinvestirana što je razlog niske produktivnosti. Neophodne su investicije u podizanje konkurentnosti i otpornosti na klimatske promjene.
Češka ima ekonomsku vrijednost poljoprivrednog gospodarstva 191.488,00 eura. Na europska sredstva, iz nacionalnog proračuna daje još 167% sredstava. Na taj način udio nacionalnih sredstava u ukupnoj omotnici, iznosi 62,6%. Bugarska ima ekonomsku vrijednost poljoprivrednog gospodarstva 30.823,00 eura. Na europska sredstva dodaje još 147% sredstava iz nacionalnog proračuna, tako da udio nacionalnih sredstava u ukupnoj omotnici ruralnog razvoja iznosi 59,5%. RH ima ekonomsku vrijednost poljoprivrednog gospodarstva 14.006,00 eura. Na europska sredstva, RH daje još 24% iz nacionalnih sredstava, što u ukupnoj omotnici ruralnog razvoja (udio nacionalnih sredstava) čini samo 19%.
Ukupna omotnica potpora u programskom razdoblju 2023.-2027. za RH iznosi 3,8 milijardi eura. To predstavlja iznos potpora za sljedećih 5 godina namijenjenih za oko 110 000 poljoprivrednih gospodarstava. Nasuprot tome je uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 4,93 milijarde eura u 2022. godini, što predstavlja 1,1 milijardu eura više od ukupne omotnice za petogodišnje razdoblje od 3,8 milijardi eura.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje za zemlje članice EU-27 u 2021. godini, izražena u tržišnim cijenama po hektaru, prosječno je 2.796,00 €/ha. Prosječna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u RH je u 2021. godini bila 1.861,00 €/ha, što predstavlja 67% prosjeka EU. Članice koje imaju najveću vrijednost proizvodnje po ha su Nizozemska 16.896,00 €/ha, Malta 11.324,00 €/ha, Belgija 7.463,00 €/ha te Cipar 6.188,00 €/ha.
Tablica 2: Omotnice ruralnog razvoja
Produktivnost rada u poljoprivredi RH je oko 31% prosjeka EU-27. Ekonomska vrijednost poljoprivrednog gospodarstva je na razini 35% prosjeka EU-27. U strukturi poljoprivrednih gospodarstava je više od 70% poljoprivrednih gospodarstava manjih od 5 ha površine. U razdoblju 2005. do 2020. godine, u Europskoj uniji prestalo je s radom 5.127.960 poljoprivrednih gospodarstava, od čega su 87% gospodarstava bila manja od 5 ha. To znači da prema ovome trendu u EU, isti možemo očekivati i u RH. Neophodno je okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, komasacija i arondacija poljoprivrednih površina, podizanje produktivnosti s novim investicijama, te značajniji porast omotnice izravnih potpora i mjera ruralnog razvoja.
Omotnica potpora
Omotnica potpora ugovorena Pristupnim ugovorom 2013. godine između Republike Hrvatske i Europske unije, poglavlje 11. (Područje poljoprivrede) definira strukturu i postepeno povećavanje udjela sredstava Europske unije u omotnicu izravnih plaćanja u poljoprivredi. Od 2013. godine europski udio postupno se povećavao od 25% u 2013. godini do 100% u 2022. godini.
Republika Hrvatska nikada nije isplatila ugovoreni iznos omotnice u cijelosti. On je prosječno bio umanjen za oko 16%. Razlozi stanja hrvatske poljoprivrede su u uskrati potpore dohotku poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju nisku produktivnost. Vrijednost proizvodnje u razdoblju 2012.-2022. godine manja je za 12,8%.
Prosječna starost traktora je preko 31 godinu. Ekonomska politika RH je odlučila novac usmjeriti u za njih, prioritetnije sektore. Prehrambeni suverenitet RH utemeljen je na entuzijazmu poljoprivrednih proizvođača, njihovom domoljublju i sposobnosti preživljavanja. Hrvatskoj poljoprivredi je neophodna financijska injekcija, prioritetno iz uskraćenih omotnica potpora za koju se ne treba tražiti suglasnost Europske komisije, a ovisi samo o dobroj volji ekonomske politike Republike Hrvatske. Vrijednost postojećih potpora u nominalnom iznosu umanjena je za 25,3% inflacije, što znači da je realna vrijednost potpora za gotovo ¼ manja. U novom programskom razdoblju 2023.-2027. godine, neophodno je vrijednost omotnice prvog i drugog stupa ZPP-a usklađivati s godišnjom stopom inflacije, u slučaju da ona bude rasla. U protivnom, poljoprivredna gospodarstva dobivati će realno manju osnovnu potporu dohotku za održivost. Neophodni su novi pregovori s Europskom komisijom, usklađivanje ZPP-a unutar članica u pravcu ujednačavanja uvjeta proizvodnje, te ujednačavanje razine kapitalne investiranosti odnosno produktivnosti rada poljoprivrede.
(nastavlja se)
