Drvo Paulovnia uključuje 20 različitih vrsta. Ona u svijetu slovi kao najbrže rastuće drvo zbog čega se s pravom može nazvati drvom budućnosti. Drvo vrste Paulownia lagano je i izuzetno čvrsto, svijetle je boje i lako se boji.

Ima medonosna svojstva, jer u jednoj sezoni to drvo posađeno na jednom hektaru površine daje između 900 i tisuću kilograma nektara.

Stabala paulovnije ima na području Hrvatske starih oko 100 godina. Najstarija su na području grada Daruvara, te u Istri od 60-70-ih godina prošlog stoljeća, a najčešće se mogu naći po parkovima.

Znajući kako živimo u vrijeme kada je eksplontacija šuma dosegla, ili će doseći za koju godinu svoj vruhunac, tek sada dolazi ovo svestrano drvo do izražaja.

Otkupljuju se i nusproizvodi kao što je peletirana stočna hrana od lišća, koja služi za dohranu domaćih životinja, a pogodna je i za proizvodnju celuloze, biomase i etanola. Za 2-3 godine dostiže visinu od 10-ak metara. Za 7 godina dostigne debljinu promjera 30 cm, a po jednoj biljci dostiže do 1m2 drveta.

Paulovniju nazivaju „drvo-feniks“, budući da nakon sječe iz panja potjera novu mladicu koja se iznova može eksploatirati. Riječ je o nesumnjivo najbrže rastućem i najisplativijem stablu na Zemlji.

Višestruko korisna

Paulovnija u industriji i obrtništvu koristi se za izradu glazbala, brodogradnji, zrakoplovnoj industriji, izradi dasaka za jedrenje, montažnih kuća, građe, stolarije, furnira, namještaja, igračaka i drugih predmeta od drveta. Vlaknasta struktura sa zračnim porama, te otpornost na vlagu uz postojanu formu pri ekstremnim uvjetima, čine je izvrsnim izolacijskim materijalom koji se zbog ovih osobina koristi i pri izradi sapuna.

Paulovnija u energetskoj namjeni koristi se za izradu peleta i bioetanola, budući da ima iznimno visoku energetsku vrijednost. U režimu energetske sadnje, sadi se na razmak od 2 x 3 do 1 x 2 metra, dakle između 1600 i 5000 sadnica po hektaru. Paulovnija kao stočna hrana koristi se zbog visokog udjela bjelančevina (20%) i različitih mikroelemenata, što je čini iznimno kvalitetnim i probavljivim krmivom.

Za proizvodnju stočne hrane sadi se u sklopu 4000 biljaka po hektaru koje se kose kada porastu 80-90 centimetara i daju 6 do 7 otkosa na godinu. Paulovnija je i medonosno drvo, a cvjetovi se koriste i u farmaceutskoj industriji. Listovi promjera oko 70 centimetara sadrže do 15 % dušika, pa se rabe i u proizvodnji kvalitetnog humusa.

Med od paulovnije je kvalitetan, svijetli, jasan, vrlo aromatičan, po boji može se usporediti s bagremovim medom. Ljekovit je i može pomoći u liječenju bronhitisa i drugih respiratornih bolesti, a također poboljšati rad žuči i jetre i probave općenito.

Nevjerojatno drvo

Paulownija za otprilike 8 – 10 godina može proizvesti otprilike 1 m3 po stablu. Riječ je o neinvazivnoj vrsti koja uspijeva i na vrlo škrtom tlu. Zbog visokog udjela tanina koji posjeduje razvila je otpornost naspram različitih štetočina, pa zaštita od kukaca i bolesti gotovo da i nije potrebna.

Možebitno je potrebna zaštita od divljači u početnom razdoblju, dok su biljke još mlade. Paulownija je čvrsto drvo, a istodobno i najlakše poznato drvo težine 272 – 336 kg/m3 (prosječno 304 kg/m3).

Drvo je svijetlo i gotovo bez čvorova s otpornošću na savijanje i uvijanje, što ga čini savršenim za rezbarenje. Vatrootporna točka – točka paljenja je dvostruko veća (400° C) od borovine, što je posebno zanimljivo za obalna područja koja su ljeti izložena povećanom riziku od požara.

Kubični metar u režimu industrijske sadnje, na svjetskom tržištu dostiže visoku cijenu, (Paulovnija se na svjetskim burzama najčešće prodaje pod svojim japanskim imenom: Kiri.) Budući da se za industrijske svrhe sadi na razmak 5 x 4 ili 4 x 4 metra, sadi se između 500 i 625 sadnica po hektaru.

Hektar zemljišta sa 625 stabala Paulownija za 3 godine donese nevjerojatnih 57 tona drvne mase, a za 8-10 godina čak mogućih 190 tona.

U otprilike osmoj-desetoj godini stablo ima prosječno 1 m3 drveta i moguće ga je eksploatirati još 3 puta, jer će nakon svake sječe potjerati novu mladicu koja kroz 8-10 godina ponovno postiže oko 1 m3 drveta u idealnim uvjetima.

Nakon treće godine stablo ima prosječno 0,3 m3 drveta i moguće ga je eksploatirati 8 puta jer će nakon svake sječe potjerati novu mladicu koja kroz 3 godine ponovno postiže oko 0,3 m3 drveta.

Uz dovoljno znanja sadnja te vrste može biti vrlo unosna, a svima zainteresiranima za sadnju paulovnije, za kvalitetan savjet o sadnji i uzgoju svakako preporučamo tvrtku Mirtalis iz Zagreba.

""

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje