Kozje mlijeko je već stoljećima neizostavni sastojak ljudske prehrane. Pretpostavlja se da je kozje mlijeko prvo konzumirano i od kojega je proizveden prvi sir. Svjesni smo činjenice da ne postoji savršena, svima jednako pogodna, dostupna i prihvatljiva hrana. Iako ni kozje mlijeko nije savršeno, onda je ono barem „svehranjiva namirnica“ jer su u njemu sadržane sve hranjive tvari potrebne za organizam mladunčeta pa onda i potrošača.
U posljednje je vrijeme u javnosti sve češća percepcija da svježe mlijeko (primarno kravlje mlijeko) sadrži „previše masnoće“ i zasićenih masnih kiselina koje negativno utječu na ljudsko zdravlje. Uz to je sve više dokaza o netolerantnosti i alergičnosti potrošača na kravlje mlijeko. Stoga je sve više onih koji iz različitih razloga izbjegavaju kravlje mlijeko, osobito ono punomasno. Stoga potrošači sve češće traže alternativu kravljem mlijeku. Tako biraju kozje, bivolje, kobilje i magareće mlijeko, te sojino, bademovo, rižino i neka druga mlijeka biljnog podrijetla.
Mlijeko animalnog podrijetla stoljećima je neodvojivi i vrlo važan dio čovjekove prehrane. Stoga netolerantnost i neprihvatljivost kravljeg mlijeka ne mora biti „znak opće neprihvatljivosti mlijeka“. Kozje mlijeko, sa svojim specifičnim i jedinstvenim sastavom zasigurno bi moglo biti izvrsna alternativa kravljem mlijeku. Mliječna mast i bjelančevine (osobito kazeini) kozjeg mlijeka drugačijeg su sastava od onih kravljeg mlijeka, što pogoduje organizmu potrošača radi poboljšane probave.
Kozje je mlijeko bogat izvor svih hranjivih sastojaka (bjelančevina, masti, laktoze, makro i mikroelemenata, vitamina) pa ga stoga prehrambeni normativi preporučuju za svakodnevnu konzumaciju. Kvalitetan je izvor kalcija poželjnog za zdravlje kostiju i zaštitu zubne cakline. Preporučuje ga se i radi regulacije kolesterola u krvi, zaštite od različitih kardiovaskularnih bolesti, smanjenja raka debelog crijeva, smanjenja krvnog tlaka, regulacije tjelesne mase i smanjenja rizika od dijabetesa tipa 2.
Radi visokog udjela bjelančevina, neproteinskog dušika i fosfata kozje je mlijeko većeg pufernog kapaciteta zbog čega je poželjno u liječenju čira na želucu. U usporedbi s kravljim mlijekom, kozje mlijeko sadrži od 4 do 5 puta više oligosaharida koji imaju probiotički učinak. Utvrđeno je protuupalno djelovanje oligosaharida kod pojave kolitisa. Viša pH-vrijednost kozjeg mlijeka pogoduje osobama s viškom kiseline u želucu. Kozje mlijeko ima i određenih terapijskih učinaka osobito u osoba alergičnih na kravlje mlijeko.
Iako je u prehrani kravlje mlijeko dominantno, zbog povećanog udjela djece alergične na bjelančevine kravljeg mlijeka, probavnih smetnji u odraslih te nedostatku željeza, kozje mlijeko se sve više nameće kao izvrsna i „zdravija“ alternativa kravljem mlijeku. Znatan broj djece alergične na kravlje mlijeko može konzumirati kozje mlijeko bez negativnih posljedica. Stoga liječnici alergičnima na bjelančevine kravljeg mlijeka preporučuju konzumaciju kozjeg mlijeka. Kozje je mlijeko probavljivije od kravljeg zbog većeg udjela kratkolančanih i srednjelančanih masnih kiselina. Izvrsna je prirodna alternativa u slučajevima malapsorpcije crijeva izazvane kravljim mlijekom.
Je li kozje mlijeko antikancerogeno?
Mliječna mast sadrži konjugiranu linolnu kiselinu, u masti topljive vitamine i fosfolipide koji sadrže kolin. Sve je više znanstvenih dokaza o antikancerogenom djelovanju konjugirane linolne kiseline i njenog preventivnog učinka u zaštiti od arteroskleroze. Konjugirana linolna kiselina djeluje preventivno kod pretilosti i dijabetesa tipa I. Potiče imunološki sustav organizma, zatim inhibira proliferaciju stanica malignog melanoma, stanica raka debelog crijeva, karcinoma dojke i pluća. Kolesterol sadržan u mliječnoj masti utječe na zdravlje crijevne stijenke i štiti od karcinoma debelog crijeva. Najveći utjecaj na rizik od oboljenja krvožilnog sustava imaju povećane koncentracije lipoproteina niske gustoće i LDL kolesterola. Mliječna mast sadrži i glikosfingolipide koji štite organizam od gastrointestinalnih infekcija. Polinezasićene masne kiseline zaslužne su za antikancerogenost kozjeg mlijeka.
Taurin (esencijalna aminokoselina) sadržan u kozjem mlijeku djeluje inhibitorno na kardiovaskularne bolesti i hipertenziju te utječe na sintezu esencijalnih aminokiselina. Kozje mlijeko sadrži manje kolesterola nego kravlje kravlje mlijeko. Konzumacijom kozjeg mlijeka poboljšava se mineralizacija kostiju. Osim toga pridonosi se stabilizaciji poželjnih razina mineralnih tvari u organizmu i hemoglobulina u krvi, povećava se izlučivanje kolesterola iz organizma i na taj način smanjuje razina kolesterola u krvnoj plazmi, a sadržaj fosfolipida ostaje nepromijenjen.
U djece hranjene kozjim mlijekom utvrđene su veće vrijednosti vitamina A, tiamina, riboflavina, niacina i hemoglobina. Mliječna mast sadrži velik udio kratkolančanih i srednjelančanih masnih kiselina koje su vrlo važne u prevenciji i liječenju mnogih poremećaja i bolesti ljudi. Kapronska, kaprilna i kaprinska kiselina kao i određene srednjelančane masne kiseline važne su u medicinskim tretmanima mnogih bolesti uključujući: sindrom malapsorpcije masti, hiluriju, steatoreju, hiperliproteinemiju, crijevnu resekciju, epilepsiju, cističnu fibrozu, kardiovaskularne bolesti i žučne kamence. Kratkolančane masne kiseline omogućavaju lakšu i bolju probavljivost mliječne masti.
Kozje mlijeko izvrsno i za prerano rođenu dojenčad
Kozje mlijeko u usporedbi s ovčjim i kravljim, sadrži znatno više mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina. One povoljno utječu na ljudsko zdravlje, osobito krvožilni sustav. Masne kiseline kozjeg mlijeka koriste se u tretmanima sindroma crijevne malapsorpcije, intestinalnih poremećaja, koronarnih bolesti, cističnih fibroza i žučnih kamenaca te za prehranu prerano rođene dojenčadi. Mliječna mast sadrži konjugiranu linolensku kiselinu te u masti topljive vitamine i fosfolipide u sastavu kojih je kolin. On pospješuje oksidaciju masti i održava ravnotežu koncentracije kolesterola.
Laurinska kiselina pogoduje ljudskom zdravlju, djeluje antibakterijski, antivirusno. Smrtonosna je za protozoe, a u kozjem je mlijeku ima neznatno više nego u kravljem. Kozje je mlijeko bogatije selenom od kravljeg (za oko 27 %); selen je antioksidant i koristi ga se u prevenciji raka i kardiovaskularnih bolesti. Manjak selena u organizmu može biti uzrokom nepovratne kardiomiopatije i smanjene količine trombocita što je glavni problem denga groznice koju šire komarci. Stoga se preporučuje konzumacija kozjeg mlijeka radi održavanja ravnoteže tjelesnih tekućina bolesnika s denga groznicom.
Hipoalergenost je najvažnija terapijska funkcija kozjeg mlijeka jer 40-100 % osoba preosjetljivih na bjelančevine kravljeg mlijeka dobro podnosi kozje mlijeko. Navedena hipoalergenost kozjeg mlijeka temelji se na drugačijoj strukturi bjelančevina u odnosu na kravlje mlijeko. Djeca alergična na αs1-kazein kravljeg mlijeka dobro podnose kozje mlijeko zbog nižeg sadržaja ili potpunog izostanka αs1-kazeina. Bjelančevine kozjeg mlijeka znatno su probavljivije od bjelančevina kravljeg mlijeka. Iako je biološka prehrambena vrijednost kozjeg i kravljeg mlijeka vrlo slična, analiza aminokiselina pokazuje neznatno veći udio slobodnih aminokiselina u kozjem mlijeku, osobito slobodnih esencijalnih aminokiselina. Kozje mlijeko sadrži od 20 do 40 puta više taurina nego kravlje mlijeko.
Taurin je esencijalna aminokiselina važna u prehrani dojenčadi i male djece jer sudjeluje u razvitku mozga. Manjak taurina tijekom razvoja povezan je s povećanom osjetljivošću na epileptične podražaje, poteškoćama u učenju, zaostajanjem u rastu, oštećenjima cerebralnog razvoja i degeneracijom mrežnice. Taurin sudjeluje u formiranju žučnih soli, osmotskoj regulaciji i transportu kalcija u središnjem živčanom sustavu. Djeluje antioksidativno, pomaže u regulaciji krvnog tlaka i ublažava bolesti krvožilnog sustava.
Bioaktivni peptidi djeluju antimikrobno, antioksidativno, antitrombotično, antihipertezivno, opioidno i imunostimulatorno. Enzimatskom razgradnjom sirutkinih bjelančevina i kazeina u kozjem mlijeku nastaju peptidi koji djeluju na smanjenje krvnog tlaka. Imunostimulatorni peptidi mogu ublažiti alergijske reakcije i poboljšati imunitet sluznice gastrointestinalnog sustava i tako pomažu razvitak imunog sustava novorođenčadi.
Imunostimulirajući peptidi mogu pridonijeti antitumornim učincima fermentiranih mlijeka. Antimikrobna aktivnost mlijeka uglavnom se pripisuje imunoglobulinima i neimunološkim bjelančevinama: laktoferinu, laktoperoksidazi i lizozimu. Poliamini su važni za optimalan razvoj gastrointestinalnog sustava te funkciju staničnog sazrijevanja enzima. Uključeni su u smanjenje pojave alergija na hranu u dojenčadi. Utvrđen je viši sadržaj poliamina u kozjem mlijeku i kolostrumu u odnosu na mlijeko drugih sisavaca. Kozje mlijeko korisno je u liječenju dječje epilepsije, bolesti žuči i žučnog kamenca.
Pridonosi pravilnom rastu i razvitku novorođenčadi. Konzumacijom fermentiranog kozjeg mlijeka povećava se antioksidacijsko i antiaterogeno djelovanje u ljudskom organizmu. Kozje mlijeko sadrži više selena, glutamin peroksidaze, mineralnih tvari i vitamina negoli kravlje mlijeko. Selen je neophodan za aktivnost enzima glutamin peroksidaze i pogoduje u prevenciji karcinoma i bolesti krvožilnog sustava. Sialna kiselina sadržana u kozjem mlijeku i kolostrumu važan je biološki sastojak koji u dojenčadi ima ulogu u razvitku mozga i povećanju imuniteta.
