Klinaste drljače ponovno se vraćaju na naše oranice u novim, poboljšanim verzijama i znatno širim zahvatima obrade. Namijenjene su za jače traktore i veći učinak u jedinici vremena, što je vrlo bitno u današnjim uvjetima ratarenja.

Dolazi vrijeme proljetnih radova na poljama, a među prvima je zatvaranje zimske brazde čime se zatvara akumulirana vlaga tijekom zime od kiše i snijega. Ove zime je bilo snijega nakon dužeg vremena pa se voda lagano upila u tlo i treba je očuvati za ljeto u dubljim slojevima. Brane obavljaju i dobru predsjetvenu pripremu tla kroz usitnjavanje i sortiranje agregata stvarajući mrvičastu strukturu. Ovako strukturirani agregati obećavaju dobre uvjete za klijanje i nicanje. Obavljanje postrne sjetve je vrlo važno napraviti u jednom danu da se očuva vlaga od usjeva gustog sklopa. Proljetna i jesenska sjetva se također treba obaviti u optimalno vrijeme strojevima koji obavljaju kvalitetno i brzo radne operacije predsjetvene pripreme zemljišta. Za dobar urod trava važno je obaviti proljetno drljanje, čime se zgusne sklop i poveća kvaliteta i kvantiteta livade.

Klinasta drljača

Ova drljača vrlo učinkovito preskače panjeve ako se nalaze na površini koja se obrađuje. Idealna je za grube i neravne površine pašnjaka koje treba poravnati. Može se koristiti i za završnu pripremu tla prije sjetve i zatvaranje zimske brazde.Dostupne su u nekoliko konfiguracija: drljača sa šipkom, kruta, ručno sklopiva, hidraulički sklopiva, vučna sklopiva. Upotrebljava se najčešće zaobnovu pašnjaka, razbijanje pokorice i poravnavanje, uklanjanje mrtvog površinskog sloja trave.Poboljšava se aeracija i akumulacija vode (zatvaranjem zimske brazde), unosi organska i mineralna gnojiva u tlo. Klinasta drljača služi i za pripremu površine za sjetvu, koja se može provesti paralelno – višenamjenskom sijaćicom.

Klinasta drljača  Foto: DEMADE Trailing 9

Hidraulička drljača za travnjake

Prvenstveno je namijenjena za razbijanje krtičnjaka i raspodjelu organskih gnojiva po površini. Nošenog su tipa, zupci se nalaze na čeličnom okviru. U transportni položaj se ručno sklapaju. Za poravnavanje neravnih terena imaju gornju plivajuću poveznicu. Završna obrada drljače je vruće pocinčana. Pašnjaci se dobro aeriraju i poravnavaju, poboljšava se infiltracija vode. Smanjuje se pojava gljivičnih bolesti jer je veća izloženost suncu, uklanja se stajaća voda koja otječe u dublje slojeve. Omogućava se rast novih izdanaka. Drljanje se obavlja u razdoblju ožujak- travanj kad je optimalni poljski vodni kapacitet.

Hidraulička sklopiva drljača za travnjake Foto: Grasland Harrow 4M Hidraulyc Folding

Sklopiva drljača

Ova drljača ima dvosmjerno fleksibilne zupce dužine 12,7 cm. Po želji se mogu isporučiti i radni organi od 14 cm. Izrađeni su tehnikom hladnog oblikovanja kako bi se produžio vijek trajanja. Učinkovito lome gornji sloj i istovremeno ga poravnavaju. Nosivi dio, odnosno kolica su izrađeni od punog čelika debljine 2,5 cm. Kotači su dizajnirani za prijevoz po neravnim terenima. Gornji cilindar poboljšava flotaciju i dugotrajnost. Podizanje i spuštanje je pomoću hidraulike.

Foto: Zoran Maričević, dipl. ing. agr.

Prethodni članak32. Proljetni i 26. Obrtnički sajam u Osijeku okupio više od 200 izlagača
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.