O projektima i planovima za komasaciju razgovarali smo s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Državni tajniče, komasacija je tema svih strategija razvoja domaće poljoprivrede već desetljećima, no prije svega je neophodan kvalitetan zakonodavni okvir za koji je nadležno ministarstvo. Zakon o komasaciji je donesen prije 4 godine, a natječaji za komasaciju prema tom Zakonu, napokon su krenuli.
Upravo tako. Stupanjem na snagu Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta 23. travnja 2022 godine stvorena je zakonska osnova za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta odnosno za postupke kojima se poljoprivredno zemljište na području jedne ili više katastarskih općina, rascjepkano na katastarske čestice male površine i nepravilna oblika, okrupnjava odnosno grupira u veće katastarske čestice, osnivaju se katastarske čestice pravilnijeg oblika, uređuju putne i kanalske mreže te nesređeni vlasnički, drugi stvarnopravni i ostali odnosi na zemljištu. Javnim pozivom za iskaz interesa za provedbu komasacije provedenim u razdoblju od 05.10.2021. do 05.12.2021., zaprimljene su ukupno 23 prijave odnosno iskazan je interes za provedbu komasacije na 23 JLS, a zbroj površina planiranih za komasaciju iznosi 46.609,648 ha. Tijekom 2023. godine u kampanji medijske promocije komasacije i Javnog poziva za odabir određenog područja za provođenje komasacije, uvidjeli smo potrebu dopune Zakona o komasaciji s ciljem njegove šire prihvatljivosti na području RH.
Zapravo se vrlo mali broj jedinica lokalne samouprave javio na Javni poziv za provođenje komasacije. Jeste li istražili zašto?
Razlozi koje smo identificirali kao značajne prepreke koje značajno umanjuju broj prijava za komasaciju su prije svega neriješeni imovinsko pravni odnosi vlasnika zemljišta zbog kojih je teško dostići osnovni zakonski uvjet za početak komasacije odnosno suglasnost većine vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija (najmanje 50 % + 1 uz uvjet da je u njihovu vlasništvu najmanje 67 % ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija).
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od ožujka 2023 godine sudjelovalo je u projektu ,,Jačanje provedbe vrednovanja propisa u Hrvatskoj” koji provodi Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske u okviru kojeg je predviđeno i vrednovanje Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta (NN 46/22). Glavni je cilj projekta identificirati izazove i prilike unutar trenutnog zakonodavnog okvira, kao i pružiti preporuke za moguća poboljšanja primjene Zakona. Projekt se provodi u suradnji s Deutsche Gesellschaft ftir Internationale Zusammenarbeit (GIZ) i Europskom komisijom (DG Reform).
Slijedom aktivnosti planiranih navedenim projektom, 13. studenog 2024 godine u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva održan je radni sastanak na koji su pozvani predstavnici jedinica lokalnih samouprava koje su sudjelovale na iskazu interesa za provedbu komasacije provedenom koncem 2021. godine kad se na predmetni Javni poziv za iskaz interesa za komasaciju prijavilo 26 JLS s ukupnom površinom većom od 48.000 ha poljoprivrednog zemljišta. Na predmetnom radnom sastanku fokus je stavljen na lokalne samouprave koje su iskazale inicijalni interes za komasaciju još 2021. sve kako bi se kroz konzultacije dobile „iz prve ruke“ informacije i reakcije o glavnim prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o komasaciji. Na radnom sastanku postignut je konsenzus u pogledu potrebe za izmjenom članka 20. Zakona o komasaciji koji uređuje pitanje suglasnosti vlasnika zemljišta, jer je utvrđeno da je visok postotak suglasnosti vlasnika glavni ograničavajući čimbenik koji onemogućava početak komasacije na širem području RH.
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta 2025 godine, osnovni zakonski uvjet za početak komasacije odnosno suglasnost većine vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija koji je prethodno iznosio najmanje 50 % + 1 uz uvjet da je u njihovu vlasništvu najmanje 67 % ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija, smanjen je na 5 % suglasnosti vlasnika koji u vlasništvu imaju najmanje 10 % ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija. Propisana je i mogućnost da MPŠR samostalno provodi komasaciju ako je komasacijskim područjem obuhvaćeno najmanje 50% poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Dakle, bez suglasnosti drugih vlasnika.
Na nedavno održanim 5. Danima poljoprivrede, najavili ste promjenu u modelu financiranja komasacije, koja više nije dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) odnosno neće se financirati sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije, već iz državnog proračuna, no to ne znači da je komasacijska reforma propala, kako su neki mediji objavili?
Naravno da provedba komasacije i Javni pozivi koje smo objavili, kako sam ranije rekao, idu dalje. Iako je komasacija bila dio NPOO programa, zbog dugotrajnosti postupka komasacije kao i izmjena Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, rokove postavljene u NPOO-u kao i cilj provedbe komasacije na najmanje 18.000 ha do 1Q/2026. godine koji je naveden u prijavi NPOO nismo mogli ispuniti.
No, da komasacija nije bila dio NPOO programa, pitanje je da li bi ostvareni rezultati u komasaciji bili toliko dobri i uspješni. Dakle, od prvog javnog poziva zaprimljeno je 17 prijava na komasaciju s ukupno predloženih 12.712,4 ha. Postupci u Općinama Konavle i Mali Bukovec te Gradu Novska idu zadovoljavajućim tempom prema dovršetku, a zadovoljni smo i dinamikom drugih postupaka. Ministarstvo će osigurati sredstva za komasaciju u svim postupcima gdje Povjerenstvo za komasaciju donese Odluku o prihvatljivosti prijava za komasaciju dostavljenim po javnim pozivima.
Koliko je dosad objavljeno Javnih poziva za provedbu komasacije, koje općine su se javile i koji su dosadašnji rezultati?
Ministarstvo je objavilo četiri Javna poziva od 2021.g. Nakon prvog Javnog poziva za komasaciju koji je zatvoren 31.12.2023., donesene su tri Odluke o odabiru područja: za Općinu Konavle na 477,6 ha, za Općinu Mali Bukovec na 219,2 ha i za Grad Novsku na 896,3 ha, što je ukupna površina od 1.593,1 ha za očekivane troškove oko 2.4 milijuna €. Tri postupka (prva faza izrade Projekta završena ili pri kraju) su u tijeku.
Drugi Javni poziv za komasaciju zatvoren je 31.12.2024. i donesene su dvije Odluke o odabiru područja: za Općinu Lipovljani na 494 ha i za Grad Novsku na 796 ha.
Treći Javni poziv za komasaciju zatvoren je 30.6.2025. i trenutno se priprema šest Odluka o odabiru područja: za Grad Benkovac na 95 ha, za Grad Novsku na 82,9 ha, za Grad Đakovo na 1740,6 ha, za Grad Karlovac na 1632,3 ha, za Grad Novsku na 796 ha i za Općinu Levanjska Varoš na 1182 ha
Četvrti Javni poziv za komasaciju zatvoren je 31.12.2025. s tim da je zaprimljeno 6 prijavaukupne površine 4080,6 ha i to za jedinice lokalne samouprave: Grubišno polje – 989 ha, Vuka – 268,9 ha, Drniš – 313,7 ha, Otočac – 1308 ha, Osijek – 812 ha i Oriovac – 389 ha.
Dakle, nema govora o zaustavljanju zemljišnih reformi jer komasacija ide dalje, kao jedan od priroriteta Ministarstva?
Provedba komasacije svakako se nastavlja. Izmjenama Zakona o komasaciji pojednostavili smo postupak davanja suglasnosti vlasnika/suvlasnika za zahvat komasacije. Uvijek smo isticali da je komasacija zemljišta jedan od prioriteta domaće poljoprivrede. Lokalne jedinice najbolji su poznavatelji stanja na terenu, a ministarstvo i država pruža im stručnu i financijsku podršku u provedbi. Možemo reći da je okrupnjavanje nužnost za ekonomsku isplativost domaće poljoprivredne proizvodnje i da je komasacija ključni alat za povećanje samodostatnosti u strateškim sektorima poljoprivrede. Osim toga, komasacija je važna i za mlade poljoprivrednike i ostanak ljudi u ruralnim prostorima, jer će prednost pri korištenju okrupnjenog zemljišta imati oni koji stvarno žive i rade u tim područjima.
