Suvremeni način života kao i razvoj znanosti o prehrani, nutricionizam, doprinijeli su da promijenimo stare prehrambene navike, uvedemo u prehranu namirnice koje našim roditeljima i precima nisu bile poznate, a kamoli dostupne i da osmišljavamo milijunske dijete koje nemaju previše veze sa zdravljem već poremećajima i kompleksima. Samim time i pomodarstvo brojnih dijeta, prehrambenih trendova i još mnogo toga postao je uobičajeni životni stil i jedna od sastavnica „zdravog“ života.
Već i djevojčice i dječaci paze što jedu, koliko kalorija unose u tijelo, koliku energetsku vrijednost ima pojedena hrana i još mnogo toga što im savjetuju roditelji i stručnjaci za pravilnu prehranu. Roditelji su im prvi primjer kako se hraniti, odabirati namirnice i način pripreme hrane. Međutim, to nije sve. Javljaju se i brojni psihički poremećaji koji su posljedica bezumnog ponašanja vezanih za prehranu. Tako majka koja pazi je li pojela previše masnoće i nije li unijela 17 kalorija više nije dobar primjer djetetu koje treba jesti raznoliku hranu koja sadrži razne hranjive tvari potrebne za cjeloviti razvoj i rast. Otac koji žuri u teretanu na bildanje mišića i koji jede visokoproteinsku hranu ili hranu bogatu proteinima koju nude mnogi pproizvođači prehrambenih dodataka nije dobar primjer.
Novi načini prehrane
Tjelovježba i prehrana kao i općenito potrebe za hranjivim tvarima trebaju biti usklađene sa zdravstvenim stanjem i aktivnostima tijekom dana. Debljina, niti pretjerana mršavost nisu zdravi. Naravno da trebamo paziti na težinu. Težina ovisi o zdravom funkcioniranju žljezdanog sustava, poslu koji obavljamo, količini energije koju unosimo u tijelo i drugim čimbenicima. U svijetu u kojem živimo poremećaji prehrane nisu rijetkost. Jedan od uzroka je oponašanje poznatih osoba i nametnutih mjerila ljepote, a drugi je psihičke naravi kao što je potištenost, tjeskoba pa čak i dosada. Neki posežu za hranom kad su u stresu, potišteni ili kad im je dosadno. Tako su se pojavile anoreksija – pretjerana mršavost,bulimija – prejedanje i povraćanje da bi se ponovno jelo i poremećaj koji je tek posljednjih dvadesetak godina dobio naziv ortoreksija.
Ortoreksija je naziv koji je 1997. godine uveo u medicinsku terminologiju liječnik Steven Bratman. To je poremećaj kad se opsesivno prate novi načini tzv. zdrave prehrane pri čemu svrha ne mora biti mršavljenje. Brojne dijete i načini prehrane ograničavaju ili smanjuju unos pojedinih hranjivih tvari, odnosno hrane. Takvom prehranom ne unosimo dovoljno hranjivih tvari potrebnih tijelu za zdravo funkcioniranje.
Može se dogoditi da potraga za zdravim namirnicama i načinima prehrane postane životni smisao. Takav životni smisao s vremenom postaje ovisnost i potrebno je potražiti pomoć stručnjaka za liječenje ovisnosti. Dužni smo brinuti o svojem zdravlju tijela i uma. Osim toga moramo skrbiti i o životnoj energiji i kondiciji te mentalnom zdravlju.
Pravilna prehrana sa zdravim namirnicama
Ne postoji zdrava i nezdrava prehrana. Postoji pravilna prehrana sa zdravim namirnicama. Pravilna prehrana u načelu znači da trebamo jesti sve i od svega pomalo. Jesti više puta tijekom dana i ne jesti previše. Također treba pripaziti na vrijeme kada večeramo, na količinu i vrstu jela. Također pravilna prehrana podrazumijeva i posebne načine prehrane uvjetovane zdravstvenim potrebama i stanjem organizma. Stoga postoji pravilna i prilagođena prehrana. Pravilnom prehranom utječete na svoje zdravlje i činite svijet boljim.
Izvor: Gospodarski kalendar
