U prošla dva broja Gospodarskog lista u člancima s primjerima izračuna troškova rada traktora, kombajna i priključnih strojeva, objašnjeno je zašto svaki poljoprivrednik treba znati izračunati cijenu rada ljudi i strojeva u poljoprivredi. U nastavku slijede još dva zanimljiva primjera.
Naravno da nije svejedno kolike su veličine i udaljenosti parcele na kojima se obavljaju agrotehnički zahvati. Evo i zašto.
Usitnjeni i krupni posjedi – koja je razlika u troškovima?
U hrvatskoj poljoprivredi jedan od često korištenih pojmova je komasacija. Svima je jasno da je potrebna, ali kako izračunati koristi od nje? Odnosno kako izračunati kolika je razlika u troškovima rada na okrupnjenim površinama u odnosu na usitnjene površine?
Za ovaj primjer ću uzeti usporedbu zahvata tanjuranja na tabli od 10 hektara u odnosu na tanjuranje 10 tabli prosječne veličine 1 hektara. Cijena sata tanjuranja je ista, ali zbog više okretanja, većeg postotka uvratina na tabli i puta između tabli, učinak je čak 20% različit – odnosno treba 20% manje vremena za napraviti posao na okrupnjenom gospodarstvu. To u novcu iznosi 6 EUR/ha manje samo na toj operaciji. Pa tu dodajte ostane operacije obrade tla, sjetvu, kombajniranje… evo nas začas na 30-40 EUR/ha ušteda. (Detaljnu kalkulaciju možete pronaći u mojim blogovima na ivanmalic.substack.com. Ukupne uštede u ekstremnim razlikama najviše i najmanje okrupnjenih gospodarstava mogu biti za ratarsku proizvodnju čak do 100 EUR po hektaru.

GPS upravljanje – isplati li se i za koliko hektara?
Jedan lijep primjer kako nam brojke pomažu u poljoprivrednom poslovanju je izračun isplativosti ulaganja u GPS upravljanje strojevima. Na primjer, poljoprivrednik koji se bavi povrćarstvom kupio je navigaciju koju koristi na traktorima. Navigacija košta 10.000 EUR. Je li kupnja GPS upravljanja za traktor isplativa investicija? Kako to izračunati?
Recimo da taj traktor godišnje odradi 800 sati, od čega su 400 sati zahvati za koje je GPS navigacija korisna (obrada, sjetva).
Koliko štedi navigacija?
Recimo da u prosjeku kod obrade tla i sjetve smanjimo preklapanje za prosječnih 8% – npr sjetvospremač je radnog zahvata 4 metra, što bi značilo da je preklapanje prohoda bolje za 32 cm. To bi značilo da poljoprivrednik štedi 8% od 400 sati, odnosno 32 sata godišnje. Ako je cijena radnog sata kombinacije traktor/priključak prosječnih 42 EUR/sat, to bi značilo godišnja ušteda od 32 sata x 42 EUR/sat, odnosno 1344 EUR/godišnje.
Gledajući da će ovaj traktor s navigacijom na gospodarstvu u svom životnom vijeku odraditi oko 16.000 sati, to bi značilo ukupnu uštedu od 13.440 EUR. GPS je plaćen 10.000 EUR. Očito se radi o isplativoj investiciji već iz financijske perspektive rada strojeva. Dodatne koristi je teško izračunati, ali nesumnjivo i tu se kriju uštede: manji je umor, viša preciznost i brže odrađen posao. Sve navedeno se isto može odraziti pozitivino i na prinose te kulture. Brojke kažu: kupujem GPS navigaciju!









