Prvi dio članka možete pročitati OVDJE

Pasja ruža- najbolje im odgovara klima s godišnjom količinom oborina od 600-900 mm. Dok uspijevaju i u područjima sa 400-600 mm ako su oborine dobro raspoređene tijekom vegetacije i ako tlo nije preplitko. Na nižim i srednjim nadmorskim visinama plodovi nakupe više korisnih tvari pa za uzgoj treba preferirati takva područja.

Razmnožavanje – pasja ruža

Vrste roda Rosa iz sekcije Caninae u prirodi se gotovo isključivo razmnožavaju sjemenom. Tako brzo naseljavaju nova staništa jer sjeme na veće udaljenosti raznose životinje, ponajprije ptice. Razmnožavanje sjemenom je još uvijek najčešći način razmnožavanja u praksi jer se dobija zadovoljavajuća ujednačenost biljaka. Premda je klijavost sjemena slaba zbog izražene dormantnosti (mirovanja) sjemena; to ipak nije problem jer se sjemena lako može skupiti u velikim količinama. Ako se dormantnost ne prekine odgovarajućim postupcima, većina sjemenki divlje ruže će proklijati tek drugu godinu nakon sjetve.

Za dobru klijavost sjemena važno je obaviti pravovremenu berbu plodova.Plodove treba ubrati prije potpunog izlučivanja inhibitora klijanja (dormena) u sjeme. Optimalna klijavost se najčešće postiže kada se plodovi uberu u fazi prijelaza boje iz zelene u crvenkastu. Nakon berbe sjemenke se izdvajaju muljačom za grožđe i prosijavaju da bi se dobilo čisto sjeme koje je najbolje odmah staviti na stratifikaciju.

Stratifikacija sjemena

Stratifikacija je postupak prekidanja dormantnosti sjemena na pomoću niske temperature. Sjeme za stratifikaciju se miješa s kvalitetnim riječnim pijeskom i navlaži. Zatim se u plitki drveni sanduk ili posudu koja propušta vodu naizmjenično slaže sloj pjeska, zatim sloj sjemena dok se posuda ne ispuni do vrha. Na dno se prvo stavi sloj od 3-4cm riječnog pijeska, a na njega dolazi sloj sjemena i pijeska debljine 2cm. Zatim dolazi sloj pijeska od 2cm i tako naizmjenično da bi se na kraju stavio sloj pijeska od 4-5cm. Posuda se izlaže hladnoći na otvorenom tijekom zime ili u kontroliranim uvjetima (u hladnjači). Treba obratiti pozornost da pijesak bude stalno vlažan. Preporučuje se kombinacija izlaganja sjemena temperaturi od 20°C u trajanju od 12tjedana nakon čega slijedi 12tjedana izlaganja na temperaturi od 4°C. Ako se stratifikacija provodi na otvorenom, posude treba zaštititi od izravnog sunčevog svjetla.

Sjetva – pasja ruža

Priprema tla za sjetvu počinje oranjem koje treba obaviti na dubini oko 30-35cm, a zatim tanjurati i ostaviti da odstoji 2-3tjedna. Početkom listopada treba obaviti finu obradu. Ako tlo ima dovoljno hranjiva onda u osnovnoj gnojidbi prije oranja treba dodati oko 800kg/ha, a u predsjetvenoj gnojidbi oko 400kg/ha PK gnojiva. U slučaju strojne sjetve na jedan dužni metar treba posijati otprilike 25sjemenki, odnosno na razmak od 4cm sjemenka od sjemenke u redu. Kod ručne sjetve motikom se naprave brazde širine 15cm i dubine 5-8cm. Sjeme se sije cijelom širinom brazde, vrtnim grabljama se na sjeme nanese oko 2cm sloja zemlje.

Međuredne razmake treba prilagoditi predviđenoj agrotehnici, raspoloživoj mehanizaciji i predviđenom postupku vađenja sadnica odnosno berbe ako se sije na stalno proizvodno mjesto. Sjeme niče već u ožujku, a uz dobru njegu, sadnice su spremne za sadnju na stalno mjesto već na kraju prve vegetacije. Osim sjemenom, pasja ruža se može razmnožavati i reznicama. Na žalost, kao i kod razmnožavanja sjemena ukorijenjivanje je slabije u usporedbi s drugim vrstama voćaka. Ukorijenjivati se mogu zelene i zrele (odrvenjele) reznice. Ovaj način rezmnožavanja ipak nije za široku praksu jer su potrebni odgovarajući uvjeti (zaštićeni prostor) i znanje. Stoga se reznicama razmnožavaju samo posebno vrijedni genotipovi nastali oplemenjivačkim radom.

Treći dio članka možete pročitati OVDJE

Prethodni članakProširenje dozvola za fungicide za male kulture (3)
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.