Djelovanje pesticida na pčele

Povećanje proizvodnje hrane za ljude i životinje uz razvoj obrade tla i selekciju bilja zahtijeva povećanu upotrebu kemijskih sredstava za zaštitu. Uz pomoć strojeva u relativno kratkom razdoblju obrađene poljoprivredne površine naglo su se povećale.

Na okrupnjenim poljoprivrednim površinama u pravilu se uzgaja samo jedna biljna vrsta. Tako su nastala velika monokulturna područja koja privlače štetnike i bolesti koji napadaju tu kulturu. Oni se u izobilju hrane vrlo brzo razmnožavaju i ugrožavaju proizvodnju. Slično je i s korovima koji su se nekada suzbijali mehanički pljevljenjem i okopavanjem. Ručno sakupljanje nepoželjnih životinjskih vrsta ili njihovo lovljenje u različite klopke zbog prevelikih površina postalo je nemoguće, presporo i preskupo. Uz to je i svjetski promet postajao brži, a međukontinentalna trgovina ili znatiželja prenijeli su mnoge biljne i životinjske vrste na druge kontinente. Oni su sa sobom donijeli i svoje bolesti i štetnike koji su našli plodno tlo na autohtonim kulturama.

Zbog njihovog naglog bujanja na domaćim biljkama jedini način masovne borbe postao je kemijski. U prirodi su se pokušavali pronaći spojevi koji će određeno i ciljano djelovati protiv štetnika, a kad su ih znanstvenici počeli umjetno sintetizirati nastala je nova era koja je donijela veću i jeftiniju proizvodnju ljudske i životinjske hrane. Kemijski spojevi za primjenu u poljoprivredi i u svakodnevnom životu namijenjeni su određenoj skupini organizama pa se tako dijele na fungicide, herbicide, insekticide i još mnoge, a zajednički naziv im je pesticidi.

Raširena upotreba pesticida donosi veću opasnost za pčele

Područje primjene pesticida vrlo je rašireno tako da se nalaze i na mjestima gdje ih ne očekujemo. Upotrebljavaju se u prvom redu u poljoprivredi, zatim domaćinstvu, brodogradnji, drvoprerađivačkoj industriji, pa čak i u sportu (tereni za golf). Prema nastanku dijele se na prirodne koji se izdvajaju iz biljaka i na sintetičke koje umjetno proizvodi čovjek. Široka, često neodgovarajuća i neodgovorna primjena snažno opterećuje okoliš i ugrožava cjelokupni ekosustav. U pesticide ubrajamo i kemijske spojeve koji se koriste samo u poljoprivredi ili komunalnoj higijeni. Između ostalih za uništavanje štetnih vrsta insekata koristi se skupina koju nazivamo insekticidi.

Proizvodnju bilja na nekoj površini uvijek prati i određena populacija insekata. Neki od njih su korisni dok su drugi štetnici. Razvojem biljne proizvodnje nastoji se u što većoj mjeri kontrolirati i prateće populacije insekata. Kako se proizvodnja intenzivirala tako su se sve veće površine nalazile pod jednom biljnom vrstom koja zbog tržišnih zahtjeva mora biti što produktivnija. To se postiže selekcijom i križanjima koja s druge strane dovode do smanjene otpornosti na bolesti i štetnike. Tako je nastalo mnogo površina na kojima su različiti insekti našli vrlo pogodno mjesto za svoj neometan razvoj uz obilje hrane. Kako bi čovjek nadzirao njihov broj i umanjio štete počeo je primjenjivati različite kemijske spojeve koji su ih uništavali.

Posljedice insekticida su najvidljivije u pčelarstvu

Naravno da se uz štetne uništavaju i ostali, pa i oni predatorski koji se hrane različitim razvojnim stadijima drugih insekata. Za pčelarstvo je ovo najvažnija skupina pesticida jer su i pčele insekti. Unatoč dobroj volji i nastojanju da insekticidi budu što selektivniji i manje štetni, svjedoci smo njihove prisutnosti i velikom problemu koji izazivaju. U posljednjih nekoliko desetljeća najčešće su se koristile tri glavne skupine kemijskih spojeva – insekticida. Organofosforni spojevi na insekte djeluju kao živčani otrovi, karbamati koče prijenos živčanih podražaja, a piretroidi zaustavljaju jetrene enzime.

Veliki broj insekata razvio je otpornost prema ovim spojevima, što dovodi do njihovog istiskivanja iz upotrebe. S druge strane razvija se sinteza novih tvari koje su prema tadašnjim istraživanjima vrlo učinkovite na ciljanu populaciju, a slabo otrovne za okoliš i sisavce. Za tu svrhu najboljom se pokazala skupina neonikotinoida te se njihova primjena proširila u ogromnim količinama na velikim površinama. Višegodišnjim praćenjem i dokazivanjem njihove direktne štetnosti za pčele i ostale korisne insekte uspjela se zabraniti njihova proizvodnja i upotreba u Europskoj uniji. To ne znači da ih više nema jer su moguće izvori iz starih zaliha ili nelegalan uvoz.

Za sada su posljedice primjene insekticida najvidljivije u pčelarstvu kao najmasovnijoj skupini uzgajanih insekata. Sigurno je da oni uništavaju i ostale oprašivače pa se proizvodnja plodova i sjemenja sve teže može održati bez njih.

I neki fungicidi i herbicidi štetno djeluju na pčele

Neki fungicidi i herbicidi također mogu štetno djelovati na pčele. Kako je donedavno upotreba i primjena svih skupina pesticida bila prilično dozvoljena i raširena, njihova prodaja ograničila se uvođenjem posebnih iskaznica uz koje se oni mogli legalno kupiti i koristiti. Do iskaznice mogu doći svi korisnici koji uspješno završe “Izobrazbu o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida”. Na toj izobrazbi uči se o svim bitnim načinima i uvjetima korištenja pesticida. Posebna pozornost posvećena je brizi za okoliš. Uvijek je prije upotrebe potrebno pomno pročitati upute za svako određeno sredstvo.

Na njima su naznačeni načini i rokovi primjene u određenim vremenskim uvjetima, postizanje potrebne koncentracije, štetnost i zaostajanje na plodovima, proizvodima i u okolišu. Kod primjene pesticida važno je obratiti pažnju i na naoko nevažne uvjete o kojima se često ne razmišlja. Jedan od njih je potreba košnje cvatućih korova ispod voćaka, vinove loze ili na međama prije korištenja pesticida. Također je potrebno izbjegavati primjenu naročito štetnih insekticida u vrijeme izlijetanja pčela, odnosno tijekom dana. Bolja je primjena kasno navečer ili po noći da se sredstvo osuši i upije u biljku, a njegovo štetno djelovanje svede na najmanju moguću mjeru.

Isto tako su poljoprivrednici obavezni obavijestiti pčelare ili udrugu na određenom području o namjeri korištenja pesticida u određeno vrijeme kako bi pčelari mogli poduzeti potrebne mjere i zatvoriti košnice. Nesuradnja između korisnika sredstava za zaštitu bilja ili njihova nestručna upotreba dovodi do ružnih slika uginulih pčela ispred košnica na pčelinjacima, a naročito u ovo proljetno doba kada je cvatnja biljaka i njihova zaštita na vrhuncu.