Građa pčela – pčele kao i ostali člankonošci, imaju kožu oblikovanu u obliku kožnog skeleta ili oklopa. Vanjski, tvrdi sloj sastoji se od hitina, kojeg proizvode stanice koje se nalaze ispod njega. Ispod kože smješten je tanki mišićni sloj pomoću kojeg se pomiču pojedini dijelovi oklopa. Vanjski dio tijela obrastao je gustim dlačicama. Tijelo pčele podijeljeno je na tri oštro ograničena dijela – glavu, grudi i zadak.
Glava matice i radilice ima trokutast, a glava truta okruglast oblik. Na glavi se nalaze dva pipka, dva velika i tri mala složena oka. Usni otvor nalazi se na njenom donjem dijelu i sastoji se od neparne usne i čeljusti. U glavi su smješteni mozak, ždrijelne, slinske i mliječne žlijezde. Zatiljak ima otvor kroz koji prolazi jednjak, glavna krvna žila, dušnik i živci.
Grudi i zadak sastoje se od 13 kolutića, 10 je vidljivo, a 4 su preoblikovana u druge organe. Grudi imaju 4 međusobno srasla, slabo pokretna kolutića, dok ostalih devet dobro pokretnih kolutića tvori zadak. Radilici i matici vidi se 6, a trutu 7 kolutića zatka. Svaki kolutić sastoji se od leđne i trbušne ljuščice. Slično kao crjepovi na krovu, prednji kolutići prelaze preko stražnjih, a leđne ljuščice preko trbušnih. Međusobno su spojeni tankom elastičnom opnom koja se steže ili rasteže i zadak postaje duži ili kraći. U zatku su smješteni probavni organi, organi za disanje, krvotok, Malpighijeve cjevčice (uloga bubrega), žalac i otrovna žlijezda.
Pčele imaju tri para nogu smještenih na stražnjem rubu prvog, drugog i trećeg grudnog kolutića. Nаjkrаćе su prednje, zatim srеdnjе, а nаjdužе su zаdnjе nоgе. Svaka noga prianja na prsa pomoću prvog članka. Na prvi članak noge – kuk nadovezuju se bedreni valjak, bedro, goljenica, te 5 članaka stopala od kojih je najveći prvi. Na zadnjem članku stopala smještena su dva zavinuta čaporka, a između njih jastučić za prianjanje. Prilikom hodanja po hrapavim površinama pčela se koristi čaporcima, a za hod po glatkim površinama služe joj jastučići za prianjanje.
Osim za hod, noge imaju ulogu i u čišćenju tijela, te u sakupljanju peluda. Nа prednjim nоgаmа nаlаzi sе aparat zа čišćеnjе pipаkа, kоji sе sаstoji оd jеdnоg pоlukružnоg udubljеnjа i čеtkicе. Zbog sakupljanja peluda, goljenica i prvi članak stopala zadnjeg para nogu radilice posebno su građeni. Na vanjskoj strani donjeg dijela goljenice nalazi se udubljenje omeđeno vijencem dlačica koje nazivamo košarica. Ona služi za tovarenje peluda. Sa stražnje strane gornjeg dijela prvog članka stopala smješten je produžetak – ostruga, koji služi za guranje sakupljenog peluda u udubinu goljenice.
Kako pčela leti?
Za let pčela koristi dva para prozirnih hitinskih krila, smještenih postrance između drugog i trećeg kolutića grudi. Za vrijeme mirovanja priljubljena su uz tijelo u smjeru njegove dužine. Veći, prednji par krila prekriva manji, stražnji par. Potrebnu čvrstoću krilima daju poprečna i podužna zadebljanja- žile, koje vode dušnike, živce i krv. Prilikom uzleta, pčela pomakne krila naprijed i vodoravno pri čemu se oba krila spoje u jednu površinu. Spajanje omogućuju zubići na gornjoj prednjoj strani stražnjeg krila koji se zakvače za žljebasti nabor na stražnjem rubu prednjeg krila. Prilikom leta krila se gibaju okomito uz lagane kružne kretnje. Pčela može dosegnuti brzinu od 20 – 40 km na sat.
Tijelo pčela prekriveno je dlačicama. One mogu biti različite pojedinačne, čekinjaste i perasto raspoređene. Služe za osjet opipa ili za održavanje topline. Zahvaljujući njima pčele imaju važnu ulogu u oprašivanju biljaka.
Izvor: Gospodarski kalendar
