Pasji zub ( Erythronium dens-canis) trajnica je visine 10 do 20 cm s krupnom središnjom lukovicom koja je nalik na pseći zub.

Oblik lukovice opisuje i latinski naziv biljke. Stabljika je gola, uspravna. Pri dnu stabljike nalaze se dva debela duguljasto eliptična lista s bijelim pjegama, ali pjege ponekad posve izostaju. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni i viseći. Ocvijeće se sastoji od šest slobodnih listova savinutih unatrag, dugih oko 5 cm, ružičaste do crvenoljubičaste boje. Naziv roda dolazi od grčke riječi erythros što znači crven. Cvate u ožujku i travnju. Plod je tobolac koji sadrži mnogobrojne svjetlosmeđe sjemenke koje često raznose mravi. U prirodi ga nalazimo u šumama hrasta kitnjaka i običnog graba. Voli rahla tla bogata humusom, a samoniklo raste na području južne i jugoistočne Europe i na velikom dijelu Azije.

Osim što je cvijet vrlo dekorativan, biljka je k tome i jestiva. Listovi se mogu konzumirati sirovi za salatu ili kuhani poput blitve. Lukovice su također jestive, bogate škrobom, a koristile su se u narodnoj medicini. Ipak, pasji zub više se iskorištava u hortikulturi, jer se ubraja u najljepše proljetnice. Osobito su na cijeni sorte bijelih cvjetova koji se u prirodi rijetko nalaze. Danas postoji tridesetak sorata koje se uzgajaju u sjenovitim vrtovima umjerene klime širom svijeta.

Pasji zub kod nas je zaštićena biljna vrsta, a kupiti se može u vrtnim centrima. Posadite ga na polusjenovito mjesto, u rahlo i svježe tlo i na dubinu 7 do 15 cm. Razmnožava se dijeljenjem lukovica.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakKako je građena pčela?
Sljedeći članakSvestrani jazavčar
Darko Kantoci, dipl. ing.
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. 1990. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski). Već je dugi niz godina vanjski suradnik Gospodarskog i Mljekarskog lista. Darko Kantoci, dipl. ing. agronomije (Zagreb, 1964.) nakon srednje škole diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski (VVV). Autor se tijekom studija i poslije bavio projektiranjem i uređenjem privatih okućnica i zelenih površina. Već niz godina aktivan je vanjski suradnik Gospodarskog lista i Mljekarskog lista, u kojima se pojavljuje kao autor stručnih i popularnih članaka.