Kana (Canna indica) je cvjetnica porijeklom iz tropskih i suptropskih krajeva Amerike, ali raste i u Indiji. Najčešće samoniklo raste na sunčanim rječnim obalama. Naziv kana dolazi od grčke riječi canna, što upućuje na cjevasti oblik stabljike. Kane su u Europu donijeli Španjolci prije 500 godina, a masovni uzgoj počinje tek u 19. stoljeću. Postoje mnogobrojne vrste kana, a u našim krajevima uzgaja ih se dvadesetak. Kana raste iz rizoma, a ovisno ovrsti, naraste od 60 do 150 cm visoko.

Listovi su krupni, široki do 20 cm i dužine oko 50 cm. Ovi veliki listovi okružuju lijepe, bogate cvjetove koji asimetrično rastu. Cvijet je najčešće crvene boje, no ima sorata sa žutim, narančastim ili ružičastim cvjetovima. Cvate od lipnja do listopada. Cvijet je krupan, nalik na cvijet gladiole, a cvjetovi nemaju miris.

Nakon cvatnje na stabljici se razvija čahura koja sadrži krupno sjeme, veličine graška. Pokupimo li sjeme iz njega u proljeće možemo uzgojiti nove biljke. Kane možemo razmnožiti i dijeljenjem rizoma, tako da svaki dio rizoma mora imati barem jedan pup kako bi dao novu biljku. Nakon što prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, gomolje sadimo u kvalitetno tlo kojem dodajemo malo pijeska. Sadimo ih na razmak od oko 50 cm i 20 cm duboko. U jesen, nakon cvatnje, stabljika se skrati na oko 25 cm visine, nakon nekoliko dana se izvade i ostave da se osuše nakon čega se pokriju pijeskom i spremaju u prostor gdje je temperatura 10 do 20° C.

Gdje saditi kane?

Kane se obično sade na velikim površinama. Idealne su za gradske cvjetnjake. Niže vrste pogodne su za vrtove, za sadnju uz staze, uz stepenice, na terasama. Kane se uspješno mogu uzgajati u loncima i žardinjerama. Sadimo ih u travnju i svibnju, u plodno tlo koje je poželjno pognojiti. Niže vrste sadimo na razmak od 40 do 50 cm, a više na 60 do 70 cm. Kad u jesen zahladi, izvadite ih iz tla, odrežite listove i stabljiku skratite na 15 do 20 cm iznad rizoma. Oko rizoma ostavite što veći grumen tla, prekrijte ga pijeskom i ostavite do iduće sezone. Rizom kane može se čuvati nekoliko godina.

Krajem veljače rizomi počinju s rastom i vrijeme je da ih podijelite na 2 do 3 dijela, ovisno o njihovoj veličini. Važno je da svaki dio ima barem jedan pup iz kojeg će izrasti nova biljka. Dijelove rizoma sadimo u lonce ili žardinjere. Temperatura bi se trebala kretati oko 15°C. Nakon sadnje, a dok se ne pojave prvi listići, tlo u posudi održava se vlažnim. Kada se pojave prvi listovi, zalijeva se češće uz tjedno prihranjivanje. Čim zatopli, biljke iznesite van, smjestite ih na sunčani položaj zaštićen od vjetra.

U vegetaciji kane treba obilno zalijevati. Ako ste kane posadili na sunčanom položaju i ako ih redovito zalijevate, nagradit će vas cvatnjom sve do kasne jeseni.

Ako kanu uzgajamo kao sobnu biljku, tijekom zime moramo je smjestiti u umjereno toplu prostoriju. Umjereno i redovito je zalijevamo, a u vrijeme velikih vrućina svakodnevno. U slučaju da previše nabuja, potrebno je izvaditi višak biljaka, jer za pravilan rast kane potrebno je oko 50 cm2 po biljci.  Uz pridržavanje ovih pravila, možete uživati u ljepoti cvjetova kane u vašem domu. Za uzgoj kane u vrtu važno je znati da najbolje cvate na izravnom suncu, iako će rasti i u polusjeni. Kana ne može podnjeti niske temperature i stoga je obvezno treba premjestiti u zatvoreni prostor. Tijekom zime redovito kontrolirajte biljke. Primjetite li da se suše, poprskajte ih vodom.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakMetanol u rakiji
Sljedeći članakPročisni let i novo pčelinje leglo
Darko Kantoci, dipl. ing.
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. 1990. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski). Već je dugi niz godina vanjski suradnik Gospodarskog i Mljekarskog lista. Darko Kantoci, dipl. ing. agronomije (Zagreb, 1964.) nakon srednje škole diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski (VVV). Autor se tijekom studija i poslije bavio projektiranjem i uređenjem privatih okućnica i zelenih površina. Već niz godina aktivan je vanjski suradnik Gospodarskog lista i Mljekarskog lista, u kojima se pojavljuje kao autor stručnih i popularnih članaka.