-Od pčela treba iskoristiti što više proizvoda koje one skupljaju u prirodi jer su hranjivi, zdravi i ljekoviti. Jedan od njih je i matična mliječ, kaže Stjepan Vidošić. Stjepan je pčelar iz Siča u novogradiškoj Posavini, kraju bogatom pčelinjim pašama. On i njegova supruga Mira, nositeljica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, prije nekoliko godina počeli su proizvoditi matičnu mliječ.
-Prve godine proizveli smo eksperimentalno nešto matične mliječi i sve smo prodali. Na tu proizvodnju nas je ponukalo to što se matična mliječ na našem području gotovo i ne proizvodi, kaže Vidošić. Ispočetka je to bila zajednička proizvodnja s Marijom Pavlović iz Batrine, jer je to, kaže Stjepan, prilično zahtjevan posao i iziskuje pravovremeno i precizno obavljanje svih radnji u procesu. Budući da nisu veliki seleći pčelari, Vidošići su razmišljali kako proširiti paletu pčelinjih proizvoda. Tako su se odlučili i za proizvodnju matične mliječi koja je tražena na tržištu. To se pokazalo kao dobar potez jer je njihov proizvod tražen i lako ga prodaju.
Matična mliječ savršen pčelinji proizvod
Naši sugovornici kažu da su se odlučili za klasičan postupak proizvodnje matične mliječi koju su malo prilagodili u smislu organizacije rada.
-Na okvire s tri letvice postavimo 60 osnova matičnjaka od djevičanskog voska koji sami skupljamo tijekom cijele godine. U te osnove matičnjaka presađujemo ličinke s tzv. kineskim iglama kojima se ličinke lakše zahvate. Uz njih presadimo i dio matične mliječi. Biramo što mlađe ličinke stare 4 do 12 sati, one su najidealnije jer ih pčele hrane s najkvalitetnijom mliječi. Te okvire s presađenim ličinkama stavljamo u košnicu. Nakon 72 sata vadimo ih iz košnice i iz matičnjaka vadimo matičnu mliječ.
-Spremamo je u tamne bočice s gumenim čepovima zapremine 10 grama i stavljamo u zamrzivač. Tamo ih čuvamo na temperaturu od -18 Celzijevih stupnjeva. Zatim ponovno slijedi presađivanje ličinki, ponavljamo postupak. Matičnu mliječ proizvodimo u svibnju i lipnju, kad je najintenzivnija pčelinja paša, navodi nam Stjepan neke detalje ove proizvodnje.
Za matičnu mliječ tvrdi da je najbolji proizvod pčela. Tvrdi da je jedna od najsavršenijih namirnica, pravi eliksir života jer je izuzetno hranjiva, bogata raznim vitaminima, bjelančevinama i aminokiselinama.
Izvrsno djeluje na organizam
–Od dragosti zovem ju „pčelinje mlijeko“. Ona izvrsno djeluje na organizam, regenerira stanice u organizmu, podiže imunološki sustav organizma. Treba ju uzimati u malim količinama, 1 gram dnevno. Najučinkovitije djeluje ako se konzumira ujutro prije jela, stavlja se ispod jezika i rastopi u ustima.
Dodaje da je proces proizvodnje matične mliječi specifičan posao. Vjerojatno se zbog toga pčelari teže odlučuju za njega jer zahtijeva vrijeme i veliku koncentraciju, pa i podjelu posla. Stjepan se pčelarstvom bavi od 1998. godine kad je od oca preuzeo tri košnice i pomalo sa suprugom Mirom proširivao pčelinjak. Sada pčelare s 80 pčelinjih zajednica. To je, kažu, nekakav maksimum košnica s kojima mogu kvalitetno raditi.
–Želim imati dobar prinos meda i drugih proizvoda, i kvalitetne pčele.
–Što se tiče ove sezone, loše je medilo, bagrem kao glavna paša totalno je podbacio, vrcali smo nešto meda od amorfe i to brzo rasprodali svojim stalnim kupcima. Nešto meda ostavili smo pčelama. Što se tiče meda, godina je bila loša, donekle ju izvlači upravo proizvodnja matične mliječi, kaže ovaj vrijedni umirovljeni časnik Hrvatske vojske čija je obitelj vlasnik uzornog i lijepo uređenog pčelinjaka okruženog lijepom prirodom u kojemu provode velik dio vremena.
Ističe ljubav prema pčelarstvu, a kad je supruga Mira ostala bez posla osnovala je OPG i tada su se ozbiljnije posvetili pčelarstvu. Uspješno su spojili ugodno s korisnim.
