Sve je veći broj hrvatskih pčelara koji se upuštaju u istraživanje i eksperimente s medom i pčelinjim proizvodima. Pojavljuju se na tržištu s nekim novim proizvodima na bazi meda koji su pomalo neobični i drugačiji od dosadašnjih koji su isključivo samo od pčelinjih proizvoda.

Pčelari pokušavaju prehrambenu vrijednost meda dodatno dopuniti s još nekim nutricionistički vrijednim proizvodima iako je svima jasno da je čisti med sigurno jedan od najzdravijih proizvoda na svijetu. Ali, neki ga pčelari žele učiniti još zdravijim za zdravlje ljudi i u njega miješaju čak i čokoladu da bi ga prihvatili i oni koji ne vole okus prirodnog meda, prije svega djeca. S druge strane žele povećati učinkovitost meda u prevenciji ili liječenju što većeg broja različitih zdravstvenih tegoba. Naravno da je u pitanju i dobra promidžba koja pomaže u prodaji svih drugih pčelinjih proizvoda.

Uvijek otvoreni

Jedan od takvih novih proizvoda ponudilo je nedavno Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Naranđa iz Bjelovara, kojega su osnivači Marijan, Vlasta i Ela sa stotinjak košnica smještenih na obroncima Bilogore u Velikom Trojstvu i Zrinskom Topolovcu. Jedan je to u nizu pčelarskih OPG-ova koji vjeruju u poslovni uspjeh ne samo s čistim medom, nego s mednom mješavinom koja će pomoći ljudima koji vjeruju da će im za zdravlje pomoći više nego što bi pomogao samo med. U posljednje vrijeme s posebnim zanimanjem prati se med s ciklom OPG-a Naranđa.

Budući da na internetskoj objavi OPG-a piše: „Uvijek otvoreni!“, dopustili smo sebi da to provjerimo i da se javimo u neko neuobičajeno doba i zaista je bilo otvoreno. Činilo se to kao dobar uvod u naše pitanje o novom proizvodu – medu s ciklom. Saznali smo pritom da uz med od bagrema, cvjetni med i med od lipe na ovom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu proizvode i propolis, sirovi cvjetni prah (pelud), med u saću, razne suvenire i svijeće od čistog pčelinjeg voska i manje količine matične mliječi. Posebno su ponosni na svoj proizvod koji su nazvali „Super med za imunitet“.

Dobili etikete, a to nije jednostavno

Pčelarska obitelj Naranđa ponosi se što su dobili Zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI) Europske unije za sva tri svoja meda: bagrem, lipa i cvjetni med. A to baš i nije jednostavno. Da bi dobili takvu oznaku, svake godine prolaze kontrolu kvalitete meda, zdravlja pčela i pčelinjaka, pregledavaju se uvjeti u točionici i skladištu meda te obavljaju detaljne kemijske analize u specijaliziranom laboratoriju. Sve to košta, ali kako kaže Marijan Naranđa, isplatilo se, jer sav svoj med uspiju prodati direktno kupcima potrošačima koji cijene kvalitetu. Prije upoznavanja s medom od cikle, po kojemu su ubrzo postali poznati, iako je na tržištu tek od prošle godine, spomenimo i vrlo traženi njihov „Super med“, med koji u sebi sadrži tri vrste meda, propolis, cvjetni prah i matičnu mliječ.

Žličica tog meda ujutro i na večer čini čuda, ali i za tu je mješavinu bilo je potrebno dosta eksperimentiranja da mješavina ostane kompaktna i da se sastojci ne odvajaju, kaže Marijan Naranđa. Tek nakon te mješavine ova se pčelarska obitelj upustila u proizvodnju još jednog proizvoda s povećanim učinkom za zdravlje od samog meda. O njemu Marijan Naranđa kaže: Med s ciklom je novi proizvod za podizanje željeza u krvi koji se sastoji od bagremovog meda i ekološkog koncentrata cikle. Ako imate problema s anemijom i želite poboljšati krvnu sliku, ovo je med koji će sigurno popraviti krvnu sliku. Vrlo povoljni učinci pokazali su se kod ljudi koji su uzimali dvije čajne žlice ujutro i dvije navečer.

Ideju za med s ciklom dobili su od jedne slovenske pčelarke od koje i sada nabavljaju koncentrat od cikle.

Super med sadrži tri vrste meda – dvije žličice dnevno čine čuda

Med s ciklom za podizanje željeza u krvi 

Kako nastaje med s ciklom?

Spojili smo naš bagremov med s ekološkim koncentratom cikle koji se dobiva procesom liofilizacije (hladnog sušenja), procesom kojim se cikla najprije smrzava na -50 °C, a zatim se pod visokim vakuumom izvlači led, bez ikakve toplinske obrade. Tako nastaje koncentrat cikle koji zadržava svoju boju, miris i sve zdrave elemente koji zatim miješamo s medom. Med je intenzivne ružičaste do bordo boje i lagano zemljastog, ali slatkog okusa. Obožavaju ga i djeca i odrasli. To nije med koji se stavlja u čaj, već se za najbolji učinak jede 2 puta dnevno po dvije žlice, objašnjava Marijan Naranđa.

Na pitanje hoće li biti još nekih mješavina s medom odgovara da se nikada ne zna, ali svaki novi proizvod zahtjeva istraživanje i savladavanje nove tehnologije, a za novu tehnologiju potrebna je oprema i nova investicija. Teško je i skupo doći do novog proizvoda u našim skromnim uvjetima. Tako i danas otkupljuju koncentrat cikle iz Slovenije jer sama njegova proizvodnja je zahtjevna i traži dosta veliku investiciju. Isto tako je i s nekim drugim novim proizvodima.

Foto: Tugomir Pemper

Prethodni članakManje papirologije za stočare, brža odobrenja pesticida i lakše kontrole na granicama
Tugomir Pemper
Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinarstvom se bavi od 1973. godine. Od 1975. godine profesionalni je novinar u redakciji „Večernjeg lista“ Zagreb. Poslove novinara, dopisnika i urednika u „Večernjem listu“ obavljao je do 1993. godine kada je imenovan glasnogovornikom Bjelovarsko-bilogorske županije. U razdoblju od 1995. do 2000. godine uz novinarstvo i poslove odnosa s javnošću bavio se također i privatnim poduzetništvom. Od 2000. godine kao novinar aktivno sudjeluje u afirmaciji hrvatskog ruralnog prostora, posebno lovnog turizma objavljujući niz članaka i brošura u različitim medijima. Autor je više publikacija za lovce i općenito ljubitelje prirode („Lovac na veprove“, „Lovac na lisice“, „Foto-lov u hrvatskim lovištima“...) te publikacija s temom biciklizma „“Vjerujte s bicikla je sve drugačije“, „Na dva kotača ... sigurno, ugodno i korisno“... Obavljajući poslove promidžbe, marketinga i odnosa s javnošću u više tvrtki gospodarskog sektora i medija posljednjih petnaestak godina u Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu, objavio je također i više publicističkih radova (monografija) o poznatim bjelovarskim tvrtkama. Autor je brojnih tekstova i fotografija, suradnik ili urednik niza stalnih i povremenih tiskovina. Osnivač je i član velikog broja udruga u civilnom sektoru društva u Bjelovaru i Hrvatskoj. Cijeloga života nestranački je građanski aktivist i volonter za opće dobro te promicatelj kulture življenja i cjeloživotnog obrazovanja.