Zadržati pčele znači osigurati opstanak čovječanstvu i osigurati sigurnu opskrbu hranom kroz najvažniji zadatak – oprašivanje. Sve manja bioraznolikost radi monokulturnog uzgoja i sječe šuma smanjuje udio biljnih vrsta, osobito na livadama. Plodored s uvedenom sideracijom (zelenom gnojidbom) bitno pomaže pčelama u razdoblju nakon žetve strnih žitarica.
Da bi zadržali vlagu u tlu od strnih žitarica potrebno je obaviti minimalnu obradu ili izravnu sjetvu.
Travno bilje se može sijati u strnište
Zahvati agrotehnike su plitki i obavljaju se u jednom prohodu poljem po mogućnosti u istom danu. Sijaćicama za izravnu sjetvu, travno bilje se može sijati u strnište bez prethodne obrade. Što ranije nicanje osigurava cvatnju u istoj kalendarskoj godini, a pčele prikupe nektar i polen za zimsku zalihu u košnicama.
Facelija akumulira dušik u tlu
Facelija je medonosna biljka koja osigurava 500 – 1000 kg/ha meda zbog visokog prinosa nektara. Povoljno djeluje i na tlo zato što kao leguminoza akumulira dušik u tlu. Vrlo je bujna i visoka 60-90 cm, obilno i dugo cvjeta. Može se sijati na proljeće, postrno nakon žetve, ali i na jesen jer podnosi mrazeve. Ima sitno sjeme i zahtijeva finu pripremu tla i obavezno valjanje nakon sjetve.
Gorušica se može sijati u smjesi s facelijom. Dugo i obilno cvjeta žutim cvjetovima. Obje vrste se mogu iskoristiti i za zelenu gnojidbu, čijom se razgradnjom u tlu stvara humus. Djeluju pedohigijenski te smanjuju zaraženost tla nematodama. Zaoravanje je najbolje napraviti na jesen nakon prvih mrazeva uz prethodno tanjuranje.
Medonosno bilje se može zasijavati i u međuredni prostor između redova višegodišnjeg bilja – drveća. Kroz povećavanje bioraznolikosti zadržavaju se i solitarne pčele, bumbari i ostali korisni insekti za oprašivanje u prirodi.
Sječa šuma, osobito kestena, smanjuje populaciju tog važnog medonosnog drveta uz ostale šumske voćkarice. Zemljišta uz šume se mogu iskoristiti za plantažnu sadnju kestena i maruna unutar kojih se može planirati i sjetva medonosnog bilja u međuredni prostor. Na kraju vegetacije se može iskoristiti kao malč ili za sideraciju. Sadnja se može izvršiti na jesen, proljeće i zimi. Iskopa se jama dubine 70-80 cm, razmak treba biti dovoljno širok za prolazak mehanizacije. Najosjetljivije razdoblje za vodu je od cvjetanja-zametanja plodova do njihovog porasta, zato je potrebno osigurati navodnjavanje. Orezuju se samo stare grane radi podmlađivanja stabla. Pravilno gospodarenje, briga za okoliš i kukce oprašivače uzvraća se višestruko kroz kvalitetu i količinu prinosa.
