Novim Pravilnikom o medu koji je objavljen u Narodnim novinama broj 109/2025 te se primjenjuje počevši od 14. kolovoza 2025. godine, propisuju se zahtjevi kvalitete kojima moraju udovoljavati svi medovi u proizvodnji i stavljanju na tržište Europske unije.
Na označavanje proizvoda od meda primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22. 11. 2011.) te odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na označavanje.
Nazivi proizvoda, uz izuzetak meda za industrijsku uporabu, mogu se dopuniti podacima koji se odnose na:
– cvjetno ili biljno podrijetlo, ako proizvod u potpunosti ili većinom dolazi od navedenog izvora i ima senzorska, fizikalno-kemijska i mikroskopska svojstva tog izvora
– regionalno, teritorijalno ili topografsko podrijetlo, ako je proizvod u cijelosti tog podrijetla
– posebne kriterije kvalitete.
Napokon navođenje zemlje podrijetla!
Kad se med za industrijsku uporabu upotrebljava kao sastojak hrane, riječ »med« može se upotrebljavati u nazivu proizvoda umjesto riječi »med za industrijsku uporabu« uz uvjet da se u popisu sastojaka navodi punim nazivom propisanim točkom 3. Priloga 1. ovoga Pravilnika.
Pri označavanju meda obvezno je navođenje zemlje podrijetla u kojoj je med sakupljen, odnosno u slučaju kad med potječe iz više od jedne zemlje, zemlje podrijetla u kojima je med sakupljen navode se na oznaci u glavnom vidnom polju, silaznim redoslijedom prema njihovu udjelu u masi zajedno s postotkom koji svaka od tih zemalja podrijetla predstavlja gdje je dopušteno odstupanje od 5 % za svaki pojedinačni udio u mješavini izračunato na osnovi dokumentacije gospodarskog subjekta o sljedivosti.
U slučaju pakiranja s neto količinama meda manjima od 30 grama, imena zemalja podrijetla mogu se zamijeniti dvoslovnom oznakom, u skladu s najnovijom verzijom na snazi međunarodne norme ISO 3166-1 dvoslovne oznake (alfa-2). Pelud, s obzirom na to da je prirodni sastavni dio karakterističan za med, ne smatra se sastojkom proizvoda iz Priloga 1. ovoga Pravilnika, u smislu članka 2. stavka 2. točke (f) Uredbe (EU) br. 1169/2011. Med za industrijsku uporabu mora biti jasno označen punim nazivom proizvoda iz točke 3. Priloga 1. ovoga Pravilnika, a koji se navodi na spremnicima, pretpakovinama i pratećoj dokumentaciji.
Za utvrđivanje sukladnosti proizvoda sa zahtjevima kvalitete propisanim ovim Pravilnikom u svrhu službene kontrole koriste se validirane i međunarodno priznate metode kao što su metode koje je odobrio Codex Alimentarius, time da navedena ispitivanja provode ovlašteni službeni laboratoriji.
Danom stupanja na snagu novog Pravilnika o medu prestaju važiti odredbe dosadašnjeg Pravilnika o medu (Narodne novine, br. 53/15. i 47/17.). Međutim, oni proizvodi koji su proizvedeni i označeni u skladu s Pravilnikom o medu iz stavka 1. ovoga članka, a koji su stavljeni na tržište do 13. lipnja 2026. godine mogu se nalaziti na tržištu do isteka roka trajanja.
Nazivi, opisi i definicije proizvoda
1. Med je prirodno sladak proizvod što ga medonosne pčele (Apis mellifera) proizvode od nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, dodaju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja.
2. Osnovne vrste meda su:
A. Prema podrijetlu:
a) cvjetni ili nektarni med je med dobiven od nektara biljaka
b) medljikovac ili medun je med dobiven uglavnom od izlučevina kukaca (Hemiptera) koji žive na živim dijelovima biljaka ili od sekreta živih dijelova biljaka.
B. Prema načinu proizvodnje i/ili prezentiranja:
a) med u saću je med kojeg skladište pčele u stanicama svježe izgrađenog saća bez legla ili u satnim osnovama izgrađenim isključivo od pčelinjeg voska, koji se prodaje u poklopljenom saću ili u sekcijama takvog saća
b) med sa saćem ili med s dijelovima saća je med koji sadrži jedan ili više komada saća
c) cijeđeni med je med koji se dobiva ocjeđivanjem otklopljenog saća bez legla
d) vrcani med je med dobiven vrcanjem (centrifugiranjem) otklopljenog saća bez legla
e) prešani med je med dobiven prešanjem saća bez legla, s ili bez korištenja umjerene temperature koja ne smije biti viša od 45 °C.
3. Med za industrijsku uporabu je med koji se koristi u industriji ili kao sastojak hrane koja se potom prerađuje i može:
– imati strani okus ili miris ili,
– biti u stanju vrenja ili prevrio ili,
– biti pregrijan ili,
– biti dobiven na način koji tijekom uklanjanja stranih anorganskih ili organskih tvari dovodi do značajnog uklanjanja peludi.
Kriteriji sastava meda
Med se uglavnom sastoji od različitih šećera, pretežno fruktoze i glukoze, kao i drugih tvari kao što su organske kiseline, enzimi i krute čestice koje dospijevaju u med tijekom njegova nastajanja. Boja meda može varirati od gotovo bezbojne do tamnosmeđe. Med može biti tekuće ili viskozne konzistencije, djelomično ili potpuno kristaliziran. Aroma može varirati, ali mora potjecati od izvornog bilja. Kad se stavlja na tržište kao med ili upotrebljava u bilo kojem proizvodu namijenjenom za konzumaciju, medu se ne smiju dodavati nikakvi sastojci, uključujući prehrambene aditive, niti bilo kakvi drugi dodaci.
Med mora, koliko je to moguće, biti bez organskih i anorganskih tvari stranih njegovom sastavu. Uz iznimku proizvoda iz točke 3. Priloga 1. ovoga Pravilnika, ne smije imati strani okus ili miris, biti u stanju vrenja, imati umjetno izmijenjenu kiselost ili biti zagrijavan tako da prirodni enzimi budu uništeni ili u znatnoj mjeri inaktivirani. Uz iznimku proizvoda iz točke 3. Priloga 1. ovoga Pravilnika, niti pelud niti drugi sastavni dio karakterističan za med ne smije se uklanjati, osim ako je to neizbježno pri uklanjanju stranih anorganskih ili organskih tvari.
Kad se stavlja na tržište kao med ili upotrebljava u bilo kojem proizvodu namijenjenom za konzumaciju, med mora udovoljavati sljedećim kriterijima sastava:
| 1. količina šećera | |
| a) količina fruktoze i glukoze (zbroj) | |
| – cvjetni med | najmanje 60 g/100 g |
| – medljikovac, mješavine medljikovca i cvjetnog meda | najmanje 45 g/100 g |
| b) količina saharoze | |
| – općenito | najviše 5 g/100 g |
| – bagrem (Robinia pseudoacacia), lucerna (Medicago sativa), Banksia menziesii, slatkovina (Hedysarum spp.), eukaliptus (Eucalyptus camadulensis), Eucryphia lucida, Eucryphia milliganii, agrumi (Citrus spp.) | najviše 10 g/100 g |
| – lavanda (Lavandula spp.), boražina (Borago officinalis) | najviše 15 g/100 g |
| 2. količina vode | |
| – općenito | najviše 20 % |
| – vrijesak (Calluna vulgaris) i med za industrijsku uporabu općenito | najviše 23 % |
| – med za industrijsku uporabu od vrijeska (Calluna vulgaris) | najviše 25 % |
| 3. količina tvari netopljivih u vodi | |
| – općenito | najviše 0,1 g/100 g |
| – prešani med | najviše 0,5 g/100 g |
| 4. električna provodnost | |
| – vrste meda koje nisu dolje navedene i mješavine tih vrsta | najviše 0,8 mS/cm |
| – medljikovac i med od kestena i njihove mješavine, osim dolje navedenih vrsta | najmanje 0,8 mS/cm |
| – iznimke: planika (Arbutus unedo), vrijes (Erica spp.), eukaliptus (Eucalyptus spp.), lipa (Tilia spp.), vrijesak (Calluna vulgaris), manuka (Leptospermum scoparium), čajevac (Melaleuca spp.) | |
| 5. slobodne kiseline | |
| – općenito | najviše 50 mEq kiseline na 1000 g |
| – med za industrijsku uporabu | najviše 80 mEq kiseline na 1000 g |
| 6. aktivnost dijastaze i količina hidroksimetilfurfurala (HMF), određene nakon prerade i miješanja | |
| a) aktivnost dijastaze (po Schadeu) | |
| – općenito, osim meda za industrijsku uporabu | najmanje 8 |
| – vrste meda s niskom prirodnom količinom enzima (npr. medovi od citrusa) i količinom HMF ne većom od 15 mg/kg | najmanje 3 |
| b) HMF | |
| – općenito, osim meda za industrijsku uporabu | najviše 40 mg/kg (uzevši u obzir odredbe pod a) druga alineja) |
| – medovi s označenim podrijetlom iz regija tropske klime i mješavine takvih medova | najviše 80 mg/kg |
Hrvatska udruga senzorskih analitičara meda (HUSAM) kojoj je jedan od ciljeva i promicanje kulture proizvodnje, poznavanja i trošenja meda visoke kakvoće, iznijela je svoj stav vezano uz novi Pravilnik o medu u kojem smatraju da ima nekoliko najvažnijih izmjena koje se sada uvode na teritoriju cijele EU, i uistinu su važan iskorak u zaštiti potrošača. No, ne slažu se s nekim odredbama.
Iako Europska komisija ukida kategoriju “filtrirani med”, a za kategoriju “med za industrijsku uporabu” dodatno definira uvjete za način dobivanja i sastav, problem nastaje u tome što je industrijski med, pored postojećih uvjeta (da ima strani okus ili miris, da je u stanju vrenja ili prevrio odnosno da je pregrijan) dobio dodatni uvjet koji je do sada definirao ukinuti filtrirani med: da može biti dobiven na način koji tijekom uklanjanja stranih anorganskih ili organskih tvari dovodi do značajnog uklanjanja peludi. Implikacije opisanog su očite, smatraju u HUSAM-u.
Tko će pisati i kontrolirati postotke?
Drugi detalj na koji treba skrenuti pažnju jest da se navođenje postotaka kod mješavina meda iz više zemalja bazira na dokumentaciji o sljedljivosti samih subjekata koji te mješavine medova stavljaju na tržište, što je svakako dobra vijest. No, važno je napomenuti kako će u kontroli tog procesa, veliku ulogu imati angažiranost Državnog inpektorata Republike Hrvatske (DIRH). Treba se nadati da će to biti puno više nego što je bio slučaj do sada.
Sama Europska Direktiva 2024/1438 daje puno više zanimljivih detalja o razlozima, motivima i činjenicama koje su dovele do ovakvih odredbi nego što daje nomotehnički prilično suh tekst hrvatskog Pravilnika o medu. Svakako je dobro pročitati to štivo. Posebno se to odnosi na dio u kojem se službeno priznaje kako postoji sumnja o tome da je velik postotak meda stavljenog na tržište Unije patvoren.
Foto: Shutterstock
