Najveće okupljanje pčelara u ovom dijelu Europe zasjenio je podatak o sve većim količinama patvorenog meda na europskom tržištu, pa tako i u Hrvatskoj.

Na otvorenju Pčelarskog sajma Predsjednik Europskog pčelarskog saveza Boštjan Noč izrazio je zabrinutost upravo zbog kvalitete meda. Upozorio je kako je europsko tržište preplavljeno lažnim medom “koji nikad nije vidio pčelu”. Prema Nočevim riječima, više od 50 % meda na europskom tržištu je lažno i nikada nije bio u doticaju s pčelama.

To je prevara potrošača i ugrožava opstanak pčelara. Posljedice pojave lažnog meda već se osjećaju na tržištu. To je obični šećer, naglasio je Noč i objasnio da europski laboratoriji teško mogu prepoznati patvoreni med. Upravo zbog toga je otkupna cijena pravog meda u Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj pala na samo 1,40 eura.

Prva i jedina stvar je da Europska komisija promijeni direktivu o medu i da se jasno zna koji laboratoriji i koje analize su prave, istaknuo je Noč, naglašavajući da kontrolu meda treba provoditi na granicama EU, a ne u trgovačkim centrima kad je već prekasno.

Gotovo polovica meda patvoreno

Istraživanja u 20 europskih zemalja pokazala su da je od analiziranih uzoraka meda na tržištu 46 posto čista patvorina. Osim lažnog meda i klimatske promjene također pogađaju hrvatske pčelare pa su se mnogi lani teško nosili s dugotrajnom sušom, ali još je veći problem što je sve teža prodaja unatoč iznimnoj kakvoći domaćeg meda. U zadnje dvije, tri godine, med ima gotovo istu cijenu od 8 do 10 eura uz višestruko poskupljenje troškova. Pčelari su stoga ponovili da je njihov opstanak povezan s ukupnom proizvodnjom hrane koja je bez pčela upitna i nemoguća.

Prethodni članakPrimopredaja dužnosti u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
Sljedeći članakSvojim maćehinskim odnosom Hrvatska uništava vinogradarstvo
Tugomir Pemper
Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinarstvom se bavi od 1973. godine. Od 1975. godine profesionalni je novinar u redakciji „Večernjeg lista“ Zagreb. Poslove novinara, dopisnika i urednika u „Večernjem listu“ obavljao je do 1993. godine kada je imenovan glasnogovornikom Bjelovarsko-bilogorske županije. U razdoblju od 1995. do 2000. godine uz novinarstvo i poslove odnosa s javnošću bavio se također i privatnim poduzetništvom. Od 2000. godine kao novinar aktivno sudjeluje u afirmaciji hrvatskog ruralnog prostora, posebno lovnog turizma objavljujući niz članaka i brošura u različitim medijima. Autor je više publikacija za lovce i općenito ljubitelje prirode („Lovac na veprove“, „Lovac na lisice“, „Foto-lov u hrvatskim lovištima“...) te publikacija s temom biciklizma „“Vjerujte s bicikla je sve drugačije“, „Na dva kotača ... sigurno, ugodno i korisno“... Obavljajući poslove promidžbe, marketinga i odnosa s javnošću u više tvrtki gospodarskog sektora i medija posljednjih petnaestak godina u Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu, objavio je također i više publicističkih radova (monografija) o poznatim bjelovarskim tvrtkama. Autor je brojnih tekstova i fotografija, suradnik ili urednik niza stalnih i povremenih tiskovina. Osnivač je i član velikog broja udruga u civilnom sektoru društva u Bjelovaru i Hrvatskoj. Cijeloga života nestranački je građanski aktivist i volonter za opće dobro te promicatelj kulture življenja i cjeloživotnog obrazovanja.