Naprotiv, svjestan koliko takav način života narušava tjelesnu ravnotežu, odnosno njegovo zdravlje, suvremeni čovjek želi se što više približiti prirodi. U tom svom nastojanju, posebno poštovanje duguje pčelama, koje kao da potječu iz središta prirodne ravnoteže. Od pamtivijeka čovjek je koristio sve pčelinje proizvode. Ne samo da ih je koristio u prehrani, već i u kozmetici, u medicini, za konzerviranje i u mnoge druge svrhe. Iako je med najzastupljeniji pčelinji proizvod, pčele nam daruju još nekoliko – pčelinji proizvodi: med, propolis, pelud ili cvjetni prah, vosak, matična mliječ i pčelinji otrov. Ukratko ćemo opisati kako pčela proizvodi pojedini proizvod i koja mu je svrha.

Med

je gusti, slatki, sirupasti ili kristalizirani proizvod pčela medarica, blijedožute do tamnosmeđe boje. Pčele ga proizvode sakupljajući cvjetni nektar, transformiraju ga i miješaju s izlučevinama svojih žlijezda, te ga pohranjuju u saće. Ne samo da med predstavlja idealan prehrambeni proizvod, budući da je lako probavljiv i gotovo se potpuno iskorištava, već mu se odavno pripisuje i ljekovita moć. Na prvom mjestu tu treba istaknuti antimikrobno djelovanje, to jest djelovanje meda protiv štetnih bakterija, virusa, gljivica. Znanstveno je dokazano, da ako se medu dodaju drugi proizvodi pčela, ili neke ljekovite tvari iz biljnog svijeta, dobijemo vrlo vrijedne ljekovite kombinacije.

Propolis- pčelinji proizvodi

čine biljne smole, koje pčele sakupljaju s pupoljaka i oštećenih dijelova biljaka. Prvenstvena mu je uloga za- štita košnice. Naime, propolisom pčele popunjavaju otvore u košnici, ućvršćuju pojedine dijelove, reguliraju otvor leta. Također, propolis ima važnu ulogu dezinficijensa u košnici. Propolis zauzima vodeću ulogu kada govorimo o liječenju pčelinjim proizvodima. Dokazana je antibakterijska, antivirusna, antimikotska moć propolisa, a primjenjuje se kao biostimulator.

Pelud ili cvjetni prah

pčele sakupljaju s prašnika cvjetova biljaka i donose u košnicu. Pelud nije izravan proizvod, budući da ga pčele sakupljaju i kemijski obrađuju, a nakon toga ga stavljaju u stanice saća. Cvjetni prah je pčelama hrana i najvažniji izvor bjelančevina. Također, nužan je i za ishranu pčelinjih ličinki, stoga se i zove “pčelinji kruh”

Prethodni članakLjekovite proljetne salate – mišjakinja
Sljedeći članakDinja na otvorenim gredicama
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.