Naprotiv, svjestan koliko takav način života narušava tjelesnu ravnotežu, odnosno njegovo zdravlje, suvremeni čovjek želi se što više približiti prirodi. U tom svom nastojanju, posebno poštovanje duguje pčelama, koje kao da potječu iz središta prirodne ravnoteže. Od pamtivijeka čovjek je koristio sve pčelinje proizvode. Ne samo da ih je koristio u prehrani, već i u kozmetici, u medicini, za konzerviranje i u mnoge druge svrhe. Iako je med najzastupljeniji pčelinji proizvod, pčele nam daruju još nekoliko svojih proizvoda: med, propolis, pelud ili cvjetni prah, vosak, matična mliječ i pčelinji otrov. Ukratko ćemo opisati kako pčela proizvodi pojedini proizvod i koja mu je svrha.
Med
je gusti, slatki, sirupasti ili kristalizirani proizvod pčela medarica, blijedožute do tamnosmeđe boje. Pčele ga proizvode sakupljajući cvjetni nektar, transformiraju ga i miješaju s izlučevinama svojih žlijezda, te ga pohranjuju u saće. Ne samo da med predstavlja idealan prehrambeni proizvod, budući da je lako probavljiv i gotovo se potpuno iskorištava, već mu se odavno pripisuje i ljekovita moć. Na prvom mjestu tu treba istaknuti antimikrobno djelovanje, to jest djelovanje meda protiv štetnih bakterija, virusa, gljivica. Znanstveno je dokazano, da ako se medu dodaju drugi proizvodi pčela, ili neke ljekovite tvari iz biljnog svijeta, dobijemo vrlo vrijedne ljekovite kombinacije.
Propolis
čine biljne smole, koje pčele sakupljaju s pupoljaka i oštećenih dijelova biljaka. Prvenstvena mu je uloga za- štita košnice. Naime, propolisom pčele popunjavaju otvore u košnici, ućvršćuju pojedine dijelove, reguliraju otvor leta. Također, propolis ima važnu ulogu dezinficijensa u košnici. Propolis zauzima vodeću ulogu kada govorimo o liječenju pčelinjim proizvodima. Dokazana je antibakterijska, antivirusna, antimikotska moć propolisa, a primjenjuje se kao biostimulator.
Pelud ili cvjetni prah
pčele sakupljaju s prašnika cvjetova biljaka i donose u košnicu. Pelud nije izravan proizvod, budući da ga pčele sakupljaju i kemijski obrađuju, a nakon toga ga stavljaju u stanice saća. Cvjetni prah je pčelama hrana i najvažniji izvor bjelančevina. Također, nužan je i za ishranu pčelinjih ličinki, stoga se i zove “pčelinji kruh”

Prethodni članakLjekovite proljetne salate – mišjakinja
Sljedeći članakDinja na otvorenim gredicama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.