Tijekom travnja vodimo brigu o usmjerenom razvoju pčelinjih zajednica kako bi bile što jače i što je moguće bolje pripremljene za prvu glavnu pašu. Predugo toplo vrijeme uz cvatnju proljetnica i voćaka dovelo je do povećanog razvoja legla. Prodor hladnog zraka krajem ožujka usporio je razvoj legla, ali je negdje mogao dovesti i do pojave pothlađenog ili prehlađenog legla.
U zajednicama sa zdravim i plodnim prošlogodišnjim maticama bilo je dovoljno pčela koje su mogle zagrijati leglo. Zajednice sa starijim ili lošijim maticama nisu imale dovoljan broj pčela pa su oštećenja legla vjerojatnija. Topliji dani omogućili su razvoj legla i pčele, iz njega bi trebale biti dovoljno odrasle za glavne paše.
Problemi s maticama
Ipak, problem u željenom proljetnom razvoju mogu predstavljati matice. Unatoč tome što su ispunjeni svi potrebni uvjeti za razvoj, pravi nositelj razvoja zajednice je matica. Veliki broj jajašaca, a kasnije i pčela može osigurati jedino zdrava i plodna matica koja je iz zimskog razdoblja izašla neoštećena.
Na poremećaje u kvaliteti i plodnosti matice možemo posumnjati prema promijenjenom ponašanju pčela na letu, a naročito kad otvorimo košnicu prilikom pregleda i rukovanju s okvirima. Ponekad se može dogoditi da je matica započela proljetno polaganje jajašaca i proljetni razvoj, a kasnije uginula.
Pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom koja bi se u ovo doba godine teško sparila jer još nema trutova. U takvim slučajevima u košnici nalazimo nešto poklopljenog legla koje nije pravilno raspoređeno u koncentrične krugove.
Može se pronaći i otvoreno leglo ako smo košnicu otvorili ubrzo po nestanku matice. Pčele iz zajednica koje su bez matice, izlijeću u manjem broju i unose manje količine peluda koji često nije u obliku velikih pravilnih kuglica. Kad otvorimo takvu košnicu i pustimo nekoliko mlazova dima čuje se naglo i pojačano zujanje koje traje mnogo duže nego što je uobičajeno kod normalnih zajednica s kojima je sve u redu.
Pčele su nervozne i agresivne, naglo se uznemire i počinju ubadati u velikom broju, slično kao u bezpašnom razdoblju. Ako uz takvo ponašanje i pregledom okvira uočimo da nema legla niti u jednom stadiju razvoja možemo sa sigurnošću utvrditi da se radi o pčelinjoj zajednici bez matice. Kasnije ih uz povoljne pašne prilike prepoznajemo po tome što ne grade saće niti zaperke.
Lažne matice
Kad je zajednica duže vrijeme bez matice, a dovoljno je jaka, možemo pronaći leglo u nakupinama i u različitim dijelovima košnice. U stanicama se ponekad može pronaći i više jajašaca. Ako su pčele dulje vrijeme bez matice može se dogoditi i da poklope leglo koje je ispupčeno iznad razine saća, što nam govori da se radi o trutovskom leglu. U jakim zajednicama s dovoljno pčela i hrane mlađim radilicama koje se ne troše na prehranu legla, a uzimaju veće količine meda i peluda, počinju bujati jajnici.
Neke od njih počinju nesti neoplođena jajašca iz kojih se razvijaju trutovi. Kako je u košnici više takvih “lažnih” matica, trutovsko leglo nalazimo u nakupinama raspoređenim po cijeloj košnici. Ako pronađemo takvo poklopljeno leglo, znači da je zajednica sigurno predugo bez matice pa u njoj prevladavaju stare pčele koje teško prihvaćaju dodavanje matice.
Matice trutuše
U ovom razdoblju leglo se nalazi na mjestu gdje je bilo zimsko klupko, uglavnom na gornjoj polovici središnjih okvira. Treba biti pravilno raspoređeno u koncentričnim krugovima, starije iznutra, a mlađe prema van. Ponekad prema ispupčenosti vidimo da se radi o trutovskom leglu koje je uz to i nepravilno razbacano po površini okvira. Pažljivim pregledom pronađemo maticu koja izgleda normalno, ali nese neoplođena jajašca pa možemo posumnjati da se radi o takozvanoj matici trutuši.
U slučajevima kad je matica stara više godina, što ne mora uvijek biti presudno, može se dogoditi da je potrošila trutovsko sjeme iz sjemenih vrećica i nese samo neoplođena jajašca. Drugi razlog neoplođenosti jajašaca može biti oštećenje sjemene vrećice. Kod pregleda košnice i vraćanja okvira zna se dogoditi da maticu lagano pritisnemo. Pritisak na zadak ošteti sjemenu vrećicu, odnosno mehanizam koji regulira propuštanje spermija u jajovod i oplodnju jajašca. Tijekom zime oštećenje može nastati i na žlijezdama koje prehranjuju muške spolne stanice ili na dušnicima koji ih opskrbljuju kisikom pa one ugibaju.
Neplodna matica
Ima slučajeva kad u košnici pronađemo maticu koja naoko izgleda normalno i dobre je kondicije, ali u stanicama ne nalazimo leglo ili ga ima vrlo malo. Takva pojava u proljeće može biti uzrokovana neplodnom maticom.
Neplodnost matice u ovo doba godine najčešće je uzrokovana nozemozom. Uz radilice od nozemoze obolijeva i matica kojoj su oštećena crijeva i jajnici pa ne mogu proizvoditi dovoljno jajnih stanica. Bolesna matica može postati smanjeno plodna ili neplodna. Takvu maticu moramo što prije zamijeniti. Bez zamjene bolesna matica obično ubrzo ugiba, a ako ne ugine postaje trajni izvor zaraze u pčelinjoj zajednici koju smo spasili liječenjem.
Pomoć zajednicama
Opravdano je spašavati samo zajednice koje su u proljeće brojčano jake, što znači da nisu dugo vremena bile bez matice. Pčelinje zajednice u kojima smo uočili probleme s maticama nastojimo spasiti ili dodavanjem matica iz nukleusa, ili spajanjem s zajednicama koje imaju maticu. Jedino ako posumnjamo da je zajednica ostala bez matice ili je nesivost oslabila zbog nozemoze, prvo moramo dijagnostički (u ovlaštenom laboratoriju) utvrditi radi li se o toj bolesti pa tek onda odlučiti o načinu spašavanja.
Dodavanje samih matica u kavezu je u ovo doba godine manje uspješno pogotovo kad su zajednice duže vrijeme bile bez matica pa prevladavaju samo starije pčele. Kako starije pčele teže primaju dodanu maticu zajednici pripojimo cijeli nukleus s maticom koju dodajemo. Uvijek slabiju zajednicu spajamo s jačom.
