Životni vijek pčela radilica podijeljen je na dva razdoblja. Aktivnost pčela- jedan dio čine poslovi u košnici dok drugi dio života provode izvan košnice sakupljajući sve potrebno za zajednicu.
Oko 21. dana starosti završavaju s kućnim poslovima i postupno izlaze iz košnice. Prvi izlasci su kratki i svode se na kratkotrajan let ispred i oko košnice kad se upoznaju s okolinom i mjestom na kojem se nalazi košnica. To se naziva orijentacijski let. Za jakog razvoja zajednice može se u popodnevnim satima vidjeti veliki broj pčela koje užurbano lete kao da se roje.
Razliku od rojenja prepoznajemo po tome što su glavama okrenute prema košnici i veliki broj se vraća u nju. Kod rojenja samo izlaze iz nje i rojenje se najčešće odvija u prijepodnevnim satima. Na tim letovima pčele upoznaju i pamte položaj košnice, pa ako je pomaknemo za koji metar one će se s paše vraćati točno na mjesto gdje se prije nalazila.
Pčele mogu odletjeti i do 8 km od košnice i bez pogreške se vratiti. Tako daleki letovi su opasni za život pčele. Uz to ona potroši gotovo sav sakupljeni nektar i u košnicu ne unese gotovo ništa. Pčele u prirodi prvenstveno sakupljaju nektar i pelud u velikim količinama. One ovise o snazi i potrebi zajednice te dostupnosti. Za jakih nektarnih paša u sakupljanje se uključuju i pčele mlađe od 21. dana. Tako se stvaraju zalihe za zimu, ali i “viškovi” koje uzima pčelar.
Jeste li znali?
Da bi u košnicu donijele dovoljno nektara pčele mogu korisno odletjeti do 3 km. Bolje je što bliže pa se seleći pčelinjaci približavaju izvoru nektara. Pri tim letovima pčele “pokrivaju” površinu od oko 12.000 ha. Dok ide ka izvoru hrane brzina leta može dostići 65 km/h. Kad se vraća s teretom nektara ili peluda usporava na 18 do 30 km/h. U jednoj sekundi pčela krilima zamahne 440 puta. Za 1 km pčela potroši 0,43 mg šećera iz nektara.
Sakupljanje nektara– aktivnost pčela
U medni mjehur pčele stane oko 50 mm3 nektara. Tako je za 1 kg nektara potrebno oko 15.000 punih mjehura, a da se preobrazi u med tri puta više ako računamo da 2/3 ispare. Za sakupljanje nektara jedna pčela izlijeće iz košnice od 10 do 40 puta dnevno i svaki puta se zadržava oko 1/2 sata. U jednoj minuti pčela obiđe oko 10 cvjetova. Tako ovisno o broju izlaska iz košnice posjeti od 3.000 do 12.000 cvjetova.
Kako medni mjehur nije uvijek potpuno pun, a dio nektara potroši se za vrijeme leta. Ispada da je za jedan kg meda potrebno od 100 do 150 000 letova. Pri tome pčele posjete oko 7.500,000 cvjetova. Ovaj broj posjećenih cvjetova dovodi nas do uloge pčele kao vrlo važnog oprašivača. Pčela za vrijeme jednog leta može na svom tijelu prenijeti i do 100.000 peludnih zrnaca. Pomnožimo li nekoliko desetaka tisuća pčela iz jedne košnice koje posjećuju cvjetove s brojem posjećenih cvjetova vidimo koliko su to ogromne brojke oprašenih.
Sakupljanje peluda– aktivnost pčela
Pčele počinju sakupljati pelud u rano proljeće s pojavom prvih proljetnih cvjetova, odnosno i prije njihove pojave. Resice lijeske, breze, johe, vrbe i sličnog bilja predstavljaju muške cvjetove. Krajem zime i u rano proljeće prepune su peluda kojeg pčele sakupljaju. Pčele na biljkama sakupljaju pelud na zanimljiv način. Prilikom sakupljanja zrnaca peluda, prvo ih navlaže nektarom s biljke na kojoj je cvijet ili nektarom iz mednog mjehura. Nogama češljaju zrnca peluda s dlačica tijela, lijepe ih međusobno i stvaraju grudice koje odlažu u udubljenja na stražnjim nogama. Težina grudica peluda na obje noge kreće se od 8 do 12 mg. Tako ga odnose u košnicu i smjeste u stanice saća blizu legla.
Da bi napunile jednu stanicu saća peludom potrebno je oko 18 tovara peluda odnosno 36 do 40 grudica. Njih sabijaju udarcima glave uz dodatak sline, pokriju s malo meda te puste da fermentira. Prilikom fermentacije bez pristupa kisika dolazi do razvoja mliječne kiseline, slično kao kod konzerviranja hrane. Težina peluda u jednoj stanici kreće se prosječno oko 140 miligrama. Jedan let sakupljačice peluda traje oko 10 minuta, znatno kraće od sakupljačice nektara.
Uz pelud i nektar pčele u košnicu unose i vodu i to u mednom mjehuru, a ovisno o potrebi zajednice po nju mogu izlaziti i 50 puta dnevno. Zato je važno da se pojilica s higijenski ispravnom vodom nalazi što bliže košnicama. Krajem ljeta i u jesen pčele u prirodi sakupljaju i propolis kojim zatvaraju pukotine na košnici, nepotrebne otvore i velike nečistoće koje ne mogu iznijeti van. Sakupljaju ga s raznog drveća koje izlučuje smolu, a u košnicu ga unose kao i pelud u košaricama stražnjih nogu. Unesene grudice skidaju im druge pčele, a ne one same.
Izvor: Gospodarski list
