Nakon dosta godina za redom, siječanj je ove godine ipak donio snijeg i niske temperature kakve su priželjkivali mnogi poljoprivrednici. Niske temperature donijeti će smanjenje broja štetnika i bolesti na mnogim voćarskim, vinogradarskim i ratarskim nasadima i usjevima.
Naravno da uz dobre strane ima i šteta od snijega koji je urušio neke plastenike, a ledena kiša u zaobalju uzrokovala je lomljenje grana na voćkama i posebno maslinama. Kalendarska zima počela je opet previsokim temperaturama, ali tmurni dani nisu dozvoljavali suncu da prerano pokrene vegetaciju. Tako i pčelinje zajednice, unatoč toplini, nisu pretjerano razvijale leglo i trošile zimske rezerve hrane. Temperature nisu bile pretjerano niske, negdje oko prosjeka, ali ipak dovoljne da zbivanja u košnici vrate na nekadašnje životne cikluse pčela. Uz to pad temperature bio je relativno postupan pa su pčele mogle na vrijeme oblikovati zimsko klupko u blizini hrane. Pčelarima koji su na vrijeme i prema pravilima uzimili zajednice ovakav raspored temperatura sigurno neće naštetiti. Zato se može pretpostaviti da je u košnicama ispod snijega sve u redu kao nekada dok smo imali izražena godišnja doba.
Zimski mir
Nastavi li se hladno razdoblje trebamo spriječiti bilo kakvo uznemiravanje pčela koje bi moglo poremetiti sklad koji vlada u košnici. Ako smo na pčelinjaku, očistimo mrtve pčele s leta košnica kako ne bi privlačile ptice koje ih skakanjem i kljucanjem dodatno uznemiruju. Ne bacamo ih ispred košnica nego sakupimo u neku posudu, a uputno ih je kasnije spaliti. Ptice mogu uz uznemiravanje počiniti i veću štetu. Za velikih hladnoća i još ako ima puno snijega, ptice se iz dubina šuma spuštaju do naselja i rubova šuma gdje su najčešće smješteni pčelinjaci. One u potrazi za hranom dolaze na košnice i počinju po njima kuckati.
Kuckanje uznemiri pčele pa počnu zujati. Kako ptice čuju i osjete da u košnici ima života buše ih i nastoje doći do pčela. Kad spaze prvu pčelu na probušenoj rupi one svakodnevno nastavljaju bušenje pri čemu oštete košnicu i unište zajednice, a kroz dulje vrijeme mogu upropastiti i cijeli pčelinjak. Zbog toga na ugroženim pčelinjacima košnice moramo omotati mrežom kako bi žune i djetliće spriječili da dođu do košnica. To je naročito važno u zimama s puno snijega koji se dugo zadrži pa ptice teško pronalaze hranu.
Slušanje zbivanja u košnici
U vrijeme zimskog mirovanja dok su pčele stisnute u klupko ni sami ne smijemo uznemiravati pčele. Ako ipak zbog znatiželje ili potrebe moramo provjeriti stanje u košnici, to možemo učiniti slušanjem zvukova koje pčele proizvode. Klupko ne miruje na jednom mjestu nego se pomiče prema hrani, brzinom kojom se ona troši. Kretanje klupka ne možemo zamijetiti jer je sporo. Gibanje pčela je vidljivo, ali za to moramo otvarati košnicu. Kako se to ne radi u ovo doba godine, a važno nam je znati gdje se klupko nalazi koristimo se drugim načinima. Ima li u košnici života i kako pčele zimuju možemo najjednostavnije saznati ako prislonimo uho i izravno slušamo što se unutra zbiva. Osluškivanje je moguće i tako da kroz leto lagano umetnemo gumeno ili plastično crijevo promjera otvora leta.
Drugi kraj prislonimo na uho i čujemo zvukove. U košnicama gdje su pčele zadovoljne i tijek zimovanja teče povoljno, čuje se lagano jednolično brujanje koje samo povremeno prekine jači pojedinačni zvuk poneke pčele koja se kreće izvan klupka. Ako lagano kucnemo po košnici brujanje se pojača i čuje se zvuk sličan onom kad žeravicu prelijemo vodom. Naglo se pojača, ali se i ubrzo smiri. Ovo nam ukazuje kako je u toj košnici sve u redu i tijek zimovanja je dobar. U slučaju da čujemo jače brujanje s čestim pojedinačnim zujanjima možemo posumnjati da nešto nije u redu. Ako kucnemo po takvoj košnici brujanje se još više pojača i dugo se ne smiruje. Kod takve košnice pregledamo leto da vidimo koliko se mrtvih pčela nalazi na otvoru.
Obično ih je više nego kod ostalih. Obratimo i pozornost na količinu ocijeđene vode kroz leto. Ako je cijeđenje pojačano moramo provjeriti i ljepljivost tekućine. Kad je rijetka i nije ljepljiva sumnjamo na prozračivanje i kvalitetu izrade košnice. Kod košnica na kojima je poklopna daska napravljena od vodonepropusnih materijala kao što je lesonit ili plastika, često se vodena para kondenzira po cijeloj površini, a ne upije u nju. Tada kaplje po klupku i uznemirava ga. U slučajevima kad kaplje i po saću, otapa med i na letu nalazimo slatkastu ljepljivu tekućinu. Kad naiđemo na takvo stanje moramo pričekati topliji dan i promijeniti poklopnu dasku te tako omogućiti bolje prozračivanje. Pojačano i nemirno brujanje mogu prouzročiti i miševi te rovke koji su ipak pronašli način kako ući u košnicu.
Položaj klupka
Mjesto na kojemu se klupko nalazi neizravno nam pokazuje kakvo je stanje s hranom. Možemo ga odrediti ako izvana slušamo brujanje. To se najjednostavnije obavlja pomoću stetoskopa. Bolji su veterinarski koji imaju gumeno rub oko membrane pa slušanje ne ometa struganje po košnici. Iz položaja klupka možemo odrediti koliko mu je dostupna hrana. U početku zimovanja ono se nalazi na prednjim donjim dijelovima okvira, a kasnije se premješta prema gore i nazad. Veličinu klupka odredimo izvlačenjem ladice na mrežastoj podnici. Mrvice voštanih poklopaca pokazuju koliko ulica pčele zauzimaju i koliko se klupko nalazi od leta. Na taj način procijenimo broj pčela i tijek zimovanja. Uz voštane mrvice možemo pronaći i otpale varoe i kristale od ušećerenog meda ili dodane pogače. Košnice u kojima nam je nešto sumnjivo označimo, posebno pratimo tijekom zime i prvom prilikom pregledamo.
Ugljikov dioksid u košnici
Za vrijeme zimskog mirovanja u košnicama se nalazi nešto povećana koncentracija ugljikovog dioksida koji je posljedica disanja pčela i slabijeg prozračivanja. Koncentracija ugljikovog dioksida (ugljik IV oksida, CO2) u zraku iznosi 0,3% a kisika oko 21%. Pčele kao i ostale životinje troše kisik, a izlučuju ugljikov dioksid. Zimi, unutar zimskog klupka, koncentracija ugljikovog dioksida je povećana i iznosi od 3 do 4%, dok je koncentracija kisika smanjena na oko 18%. Pčelama to ne smeta jer su one prilagođene tako visokim koncentracijama dioksida, koji na njih djeluje i blago anestetički.
Tako se usporava proces izmjene tvari u organizmu pčela, čime se smanjuje potrošnja hrane i sprječava suvišan gubitak energije. Posljedica toga je smanjeno punjenje stražnjeg crijeva i potreba za pročisnim izletima. Također se manjom potrošnjom hrane smanjuje i količina vlage u košnici. Međutim, preveliko povećanje, iznad navedenog, također štetno djeluje na pčele, kao i na ostale organizme. Ugljikov dioksid je teži od zraka pa pada na podnicu i izlazi kroz leto. Pravilna ventilacija i pravodobno čišćenje leta od snijega i leda omogućavaju dovoljno prozračivanje košnica tijekom zime i održavanje životnih uvjeta za pčele.
