U proizvodnji kokošjih jaja smeđe boje ljuske, kod nas se uglavnom koriste linijski hibridi poput lohman brown ili isa brown nesilica. Isto tako se mogu preporučiti i sasso scarlet nesilice koje nesu jaja svijetlosmeđe boje ljuske. Svakako se za proizvodnju jaja na obiteljskim gospodarstvima mogu preporučiti hrvatske izvorne pasmine kokoši: hrvatica, posavska kukmasta kokoš i križevačka kukmasta kokoš. U proizvodnji pilećeg mesa se najčešće koriste ross, cobb, sasso i tetra hibridni pilići. No, isto tako se za uzgoj na manjim gospodarstvima može preporučiti tov pijetlova posavske kukmaste i križevačke kukmaste pasmine kokoši.

U tovu purana se najčešće koriste hibridni purani bijele i ponekad brončane boje perja (hybrid converter, nicholas, B.U.T). No, za naše je uvjete svakako za preporučiti uzgoj zagorskog purana, hrvatske izvorne pasmine peradi. Svojom kvalitetom mesa poznat je i izvan granica Hrvatske. S obzirom da se u Europi uzgoj pataka odvija samo radi proizvodnje mesa, u tovu se uglavnom koriste hibridne patke cherry valley i grimaud. Od pasmina pataka za proizvodnju mesa u Hrvatskoj se na manjim gospodarstvima uzgajaju ruanska patka, ajlzburška patka, pekinška patka i mošusna patka.

Guske

Guske se u Hrvatskoj isključivo uzgajaju sezonski za proizvodnju mes. Pri tome se koriste hibridne guske bijele i sive boje perja. One se kao jednodnevni guščići mogu kupiti u specijaliziranim prodavaonicama tijekom proljeća. Iako još nije priznata izvornom pasminom peradi u Hrvatskoj, dravska guska ima dobar potencijal za uzgoj radi proizvodnje mesa na obiteljskim gospodarstvima.

Isa brown
Foto: thefrugalchicken.com

Pijetao križevačke kukmaste kokoši  Foto: krizevci.info
Nicholas hibridni purani  Foto: grinphield.com

Grimaud patka  Foto: metzerfarms.com

Dravske guske  Foto: Arhiva Gospodarskog lista

Simpoziji peradi ove godine u Hrvatskoj

Udruga za znanost o peradi, hrvatski ogranak World Poultry Science Association, je nakon uspješno organiziranog Europskog peradarskog kongresa u Dubrovniku 2018. godine, dobila čast od strane Europske federacije WPSA-e organizirati XX. Europski simpozij o kvaliteti jaja i proizvoda od jaja i XXVI. Europski simpozij o kvaliteti mesa peradi koji će biti održan od 14. do 17. rujna 2025. u Zadru. Cilj simpozija je ugostiti više od 300 sudionika iz cijelog svijeta. Ovo događanje je jedinstvena prilika za znanstvenu zajednicu, sektor prakse i za sve koji su povezani sa sektorom peradarstva da razmijene najnovija dostignuća, aktualne teme i nadolazeće izazove u poljima kvalitete mesa peradi, jaja i njihovih proizvoda.

Ovo će biti i izvrsna prilika za hrvatske proizvođače mesa i jaja peradi za promociju svojih tvrtki širokom spektru donositelja odluka u peradarskoj industriji, kao i vodećim znanstvenicima u peradarstvu. Osim toga Zadar je grad vrlo bogate kulturne baštine. Cilj nam je spojiti hrvatsku kulturu s profesionalnošću i gostoprimstvom na najvišoj razini. Više informacija o ovom događanju može se pronaći na web stranici simpozija: https://eggmeat2025.com/

Prethodni članakZaštita zdravlja jednodnevne peradi
Sljedeći članakOdržana radionica za intervenciju 74.01. Potpora za sustave javnog navodnjavanja
prof. dr. sc. Zlatko Janječić
Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu zaposlen na Agronomskom fakultetu Zagreb od 1994. godine. Kao autor ili koautor objavio je pedesetak indeksiranih radova, te tridesetak stručnih i popularnih članaka, sveučilišni udžbenik i jednu monografiju. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Već dvadeset godina radi na zaštiti hrvatskih izvornih pasmina peradi, kokoši hrvatice i zagorskog purana. Zlatko Janječić rođen je 21. studenoga 1969. godine u Sisku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1994. godine na smjeru Stočarstvo. Tijekom studija sudjelovao je u obrani Domovine. Magistrirao je 1998. godine, a doktorsku disertaciju obranio 2002. godine. Od 1994. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo, te od 1997. godine do danas na Zavodu za hranidbu životinja. U znanstveno-nastavno zvanje asistenta izabran je 1998. godine, u zvanje višeg asistenta 2002. godine, u zvanje docenta 2005. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2009 godine. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 2011. godine, a u nastavno zvanje redovitog profesora 2014. godine. Do sada je objavio pedeset znanstvenih radova, od kojih je 11 radova iz skupine a1, 38 radova iz skupine a2 i 1 rad iz skupine a3. Uz navedeno, dr. sc. Zlatko Janječić autor je ili koautor 3 znanstvena rada objavljena u nacionalnim znanstvenim časopisima koji nisu svrstani u skupine a1, a2 i a3, te 17 znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova. Dr. sc. Zlatko Janječić aktivno je sudjelovao na 13 međunarodnih i 29 nacionalnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog i suradnik na šest nacionalnih znanstvenih projekata. Član je međunarodnog znanstvenog društva – WPSA. Uvođenjem novog programa bolonjskog studija nositelj je jednog i suradnik na šest modula preddiplomskog studija (Bs), te nositelj dva modula i suradnik na dva modulu diplomskog studija (Ms), od kojih se većina izvodi na više različitih studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koordinator je na dva modula koje predaje na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti nositelj je jednog modula. Bio je mentor jednog doktorskog rada i 38 diplomskih radova. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika i jedne monografije. Stručna djelatnost ogleda se u tridesetak članaka objavljenih u domaćim časopisima. Bio je suradnik na jednom tehnologijskom projektu. Trenutno je voditelj jednog VIP-projekta, a bio je voditelj tri i suradnik na tri nacionalna stručna projekta. Od 2007. godine je član stručnog Savjeta za provedbu uzgojnog programa za male životinje pri Hrvatskom stočarskom centru. Član je nekoliko stručnih Povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Od 2011. godine je glavni urednik časopisa Krmiva. Trenutno je član Fakultetskog vijeća, Povjerenstva za savjetovanje dekanice, Odbora za znanost i Povjerenstva za strateško planiranje Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za hranidbu životinja. Član je Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom. Znanstveno se usavršavao u Izraelu, Sloveniji i SAD.