Na zahtjev Europske komisije stručnjaci Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) izradili su procjenu uvjeta uzgoja tovnih pilića i kokoši nesilica u državama članicama EU. Identificirali su opasnosti kojima je ova perad izložena, kao i posljedice za njihovu dobrobit.
U procjeni su opisali načine procjene dobrobiti peradi temeljene na reakcijama životinja i predložili načine sprječavanja i ublažavanja negativnih učinaka. Procjene su obuhvatile cijeli ciklus proizvodnje, od uzgoja pilenki do uzgoja kokoši nesilica te tovnih pilića. Isto tako, EFSA-ini stručnjaci, osvrnuli su se i na specifična pitanja. Ona su proizašla iz inicijative europskih građana „Okončajte doba kaveza“ (End the Cage Age). U inicijativi je prikupljeno gotovo 1,4 milijuna potpisa građana iz članica EU s ciljem prestanka uzgoja životinja u kavezima. Znanstveno mišljenje EFSA stručnjaka usmjereno na dobrobit kokoši nesilica, pilenki i roditeljskih jata opisuje najrelevantnije sustave uzgoja koji se koriste u Europi.
Za svaki sustav identificirane su vrlo relevantne posljedice za dobrobit, kao i povezane mjere temeljene na životinjama i opasnosti koje dovode do posljedica za dobrobit. Štoviše, preporučuju se mjere za sprječavanje ili ispravljanje opasnosti i/ili ublažavanje posljedica po dobrobit. Visoko relevantne posljedice za dobrobit temeljene na težini, trajanju i učestalosti pojavljivanja su lezije kostiju, grupni stres, nemogućnost izbjegavanja neželjenog seksualnog ponašanja, nemogućnost izvođenja ugodnog ponašanja, nesposobnost izvođenja traženja hrane, stres od izolacije, predatorski stres, problemi s odmorom, ograničenje kretanja, kožni poremećaji i lezije mekog tkiva i oštećenja kože.
Opisane su posljedice za dobrobit bez kaveza u usporedbi s kaveznim sustavima za kokoši nesilice i opisane su minimalne značajke ograđenog prostora za kokoši nesilice, kokoši i nesilice. Opisuje se skraćivanje kljunova, koje uzrokuje negativne posljedice na dobrobit i koje se provodi kako bi se smanjila pojavnost kanibalizma, kao i rizici povezani s uzgojem jata bez skraćivanja kljunova. Predlažu se alternative za smanjenje oštrine kljuna bez skraćivanja. Naposljetku, ukupna smrtnost, oštećenje perja, rane, prijelomi prsne kosti i oštećenja trupa su najviše obećavajući faktori za praćenje razine dobrobiti kokoši nesilica na farmi.
Glavne preporuke uključuju smještaj svih ptica u sustave bez kaveza s lako dostupnim, povišenim platformama i osiguravanje suhe stelje te pristup natkrivenoj verandi (zimski vrt). Nadalje se preporučuje napredak u genskoj selekciji te provedba mjera za sprječavanje kljucanja perja (kanibalizam).
Bitna je dobrobit životinja
Znanstveno mišljenje koje razmatra dobrobit domaće peradi u vezi s proizvodnjom mesa (brojleri) uključuje držanje jednodnevnih pilića, rasplodnih jata i tovnih pilića. Opisuju se trenutno korišteni sustavi uzgoja u EU. Sveukupno, identificirano je 19 vrlo relevantnih posljedica za dobrobit na temelju ozbiljnosti, trajanja i učestalosti pojavljivanja te su navedene mjere za sprječavanje ili ispravljanje opasnosti i/ili njihovo ublažavanje. Daju se preporuke o kvantitativnim ili kvalitativnim kriterijima kako bi se odgovorilo na specifična pitanja o dobrobiti brojlera i koja se odnose na gensku selekciju, temperaturu, ograničenje hrane i vode, upotrebu kaveza, svjetlo, kvalitetu zraka i sakaćenja u rasplodnih jata kao što je skraćivanje kljuna i uklanjanje prstiju.
Osim toga, minimalni zahtjevi (npr. gustoća naseljenosti, veličina skupine, gnijezda, opskrba steljom, sjedištima i platformama, pojilicama i hranilicama, natkrivenom verandom i vanjskim prostorom) za nastambu za držanje brojlerskih pilića. Konačno, ukupna smrtnost, oštećenja trupova i dermatitis na jastučićima nogu predloženi su kao pokazatelji za praćenje dobrobiti brojlera na farmi. Preporuka EFSA-e je da se zaustave sve radnje vezane uz daljnu gensku selekciju za brzi rast i ograničavanje stope rasta brojlera na najviše 50 g/dan.
EU komisija bi trebala dostaviti svoje prijedloge za reviziju i proširenje opsega postojećeg zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja krajem trećeg tromjesečja 2023. Nakon usvajanja ovog paketa zakonskih prijedloga, i Vijeće Europske unije i Europski Parlament će razmotriti i izmijeniti prijedloge Komisije prema redovnom zakonodavnom postupku.
Predviđa se da će postojati značajan otpor peradarske industrije, kao i nekih država članica, ovim planovima za značajno poboljšanje uvjeta dobrobiti uzgojenih životinja uz pokušaje oslabljivanja planova i/ili odgađanja postupnog ukidanja različitih praksi. Trenutna kriza, zbog povećanih troškova života i rat koji je u tijeku u Ukrajini, već su korišteni kao izlika za osujećivanje planova Komisije da ozeleni poljoprivredni sektor. Uz to neke od dolje navedenih činjenica svakako ne doprinose brzom rješenja donošenja ovih odluka.
Hoće li se uskoro zabraniti držanje kokoši u obogaćenim kavezima?
U Europskoj uniji postoji više od 375 milijuna kokoši nesilica. Gotovo 45 % tih životinja još uvijek je zatvoreno u obogaćene baterijske kaveze. Dvije države članice, Austrija i Luksemburg, potpuno su ukinule držanje kokoši nesilica u kavezima, dok druge, poput Njemačke, Danske, Nizozemske i Švedske, sada imaju manje od 10 % kokoši u obogaćenim kavezima te su kao potrošači, trgovci i zakonodavci prepoznali potrebu za boljom zaštitom dobrobiti životinja.
Neke države članice, poput Hrvatske, Bugarske, Estonije, Cipra, Grčke, Mađarske, Latvije, Litve, Malte, Poljske, Portugala, Slovačke i Španjolske imaju između 60 i 99 posto kokoši nesilica koje se još uvijek drže u obogaćenim kavezima. Iako nije još ništa sigurno, spominjana 2025. godina kao godina nakon koje će biti zabranjena proizvodnja jaja u obogaćenim kavezima dosta je blizu i svakako bi svim postojećim i budućim proizvođačima jaja u Hrvatskoj trebao biti dobar znak da počnu razmišljati o zamjeni postojećih obogaćenih kaveza i nabavi opreme za držanje kokoši nesilica u podnom, višeetažnom sustavu držanja.
