Posavska kukmasta kokoš – nova izvorna pasmina u Hrvatskoj

Prvi zapis o postojanju posavske kukmaste kokoši datira iz 1996. g. U knjizi „Hrvatske baštinjene pasmine“ nedavno preminuli Šandor Horvat navodi da se u nekim dvorištima Posavine s lijeve obale Save, od sela Veleševec pa sve do Lonje i Ivanić Grada nalaze kokoši koje se ističu atraktivnim bojama i pernatom kapom iza krijeste.

O prekrasnim kukmastim kokošima po selima uz Savu mr. sc. Zdravko Kozić govorio je članovima Udruge „Mali uzgajivač“ iz Dugog Sela u ožujku 1999. g.Tada je pokrenuta inicijativa da se krene u selekciju tih kokoši kako ne bi nestale. Udruga je 3. ožujka 1999. g. osnovala sekciju radnog naziva „Posavska kukmasta kokoš“. Ona je za zadatak imala prikupiti udomaćene primjerke kukmastih kokoši po selima Posavine kako bi se mogao provoditi selekcijski rad. O tadašnjim aktivnostima o prikupljanju rasplodnih životinja zapise čuva Josip Bertinovec. U počecima su postojali bijeli, zlatno smeđi, jarebičasti žuti, crveni, crveno-šareni, grahorasti i crni soj posavske kukmaste kokoši. Kasnije se pojavljuju crni bijelo-točkasti, lavanda i žuti-bijelo obrubljeni soj.

Započinje se s izradom opisa pasmine i stvaranjem radnog standarda. Kako na posavskoj kukmastoj kokoši nije provođen značajnije osmišljen uzgojno-selekcijski rad te nisu praćeni proizvodni i ostali pokazatelji potrebni za njezino priznavanje, (članak 12. stavak 8., Zakon o uzgoju domaćih životinja, Narodne novine 115/18.), „Društvo za uzgoj i zaštitu malih životinja Velika Gorica 2005.“ na čelu s predsjednikom Mihaelom Pavišićem 2017. g. započelo je inicijalne razgovore s uzgajivačima na području Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije, a s ciljem stjecanja statusa izvornosti posavske kukmaste kokoši. Održano je niz sastanaka, predavanja i obilaska potencijalnih uzgajatelja za držanje matičnih jata na području obje županije od strane djelatnika županija, Agronomskog fakulteta i Hrvatske poljoprivredne agencije.

Zaštita posavske kukmaste kokoši

Zahvaljujući inzistiranju mr. sc. Josipa Kraljičkovića, pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo na pokretanju projekta i razumijevanju mr. sc. Stjepana Kožića, župana, u srpnju 2019. godine Zagrebačka županija sklapa ugovor s Sveučilištem u Zagrebu, Agronomskim fakultetom o radu na projektu „Zaštita Posavske kukmaste kokoši“. Za provedbu projekta Zagrebačka županija je izdvojila tadašnjih 304.375,00 kn. Cilj provedbe projekta bio je uvrštavanje posavske kukmaste kokoši na službeni Popis izvornih i zaštićenih pasmina, i sojeva domaćih životinja te kasnije zaštita zemljopisnog podrijetla mesa i jaja na razini RH i EU. Posebni ciljevi Projekta bili su:

1. uključivanje obiteljskih gospodarstava s područja Zagrebačke županije u predloženi Projekt,
2. zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima, izjednačavanje kvalitete života u ruralnim i urbanim područjima, omogućavanje povratka stanovništva iz urbanih u ruralna područja,
3. povećanje konkurentnosti proizvodnje, stvaranje većeg dohotka poljoprivrednih proizvođača,
4. pridonošenje očuvanju značaja hrvatske izvorne pasmine kokoši posavske kukmaste kokoši radi njene vrijednosti i jedinstvenosti genoma, adaptabilnosti i otpornosti te proizvodnje jaja i mesa visoke kakvoće,
5. uključivanje ženske populacije s obiteljskih gospodarstva, čime će one uz ekonomsku korist dobiti i veći značaj unutar porodice.

Ubrzo se osniva nova Udruga uzgajatelja Posavske kukmaste kokoši „Kukmica“ na čelu s predsjednikom Mihaelom Pavišićem. Započinje se s formiranjem i umatičavanjem 12 jata posavske kukmaste kokoši. Izgrađuju se objekti za njihov prijem (6 dvodomnih objekata) kao i za daljnji uzgoj podmlatka (6 dvodomnih objekata) na 3 OPG-a na području Velike Gorice. Oni također, financijski podupiru provedbu projekta. Istraživanje je provedeno tijekom 2020., 2021. i 2022. g.

Svaki uzgajatelj je uzgajao određeni soj. Tako je Igor Ćulibrk uzgajao crveno šareni (tri jata) i zlatno smeđi (tri jata) soj, Ivan Mikulin  grahorasti (dva jata) i žuto bijelo obrubljeni soj, a ujedno je na njegovom imanju Mihael Pavišić uzgajao svijetlo sivi soj (jedno jato), te je Petar Rajković imao zlatno smeđi soj (dva jata). Uzgajatelji, uz nadzor voditelja projekta prof. dr. sc. Zlatka Janječića i suradnika na projektu izv. prof. dr. sc. Dalibora Bedekovića prate proizvodne i fenotipske pokazatelje posavske kukmaste kokoši do rujna 2022. g. Svake je godine vršen odabir novih matičnih jata. Iz uzgoja se izbacuju jedinke koje fenotipski ne odgovaraju pojedinom soju posavske kukmaste kokoši.

Temeljem istraživanja provedenog od 2019. do 2022. g. Udruga uzgajatelja Posavske kukmaste kokoši „Kukmica“ donosi standard i opis pet sojeva posavske kukmaste kokoši:  zlatno smeđi soj, grahorasti soj, žuto bijelo obrubljeni soj, svijetlo sivi soj i crveno šareni soj.

Prosječna tjelesna masa jednodnevnih pilića svih 5 sojeva iznosi 45,54 grama. Nakon klaoničke obrade pjetlića starih 18 tjedana randman je iznosio u prosjeku za sve sojeve 71,54 %. Prosječna masa prsa je iznosila 505,78 g, od toga file 317,98 g. Masa bataka bila je 376,52 i masa zabataka 392,88 grama.

Tablica 1. Tjelesna mase pilenki i pjetlića u dobi od 18 tjedana (g), prosječni broj i masa jaja tijekom godine dana

U rujnu 2022. g. je od svih 5 sojeva posavske kukmaste kokoši prikupljeno 20 uzorka krvi (ukupno 100 uzoraka) te uzorci krvi od pasmina crveni i žuti orpington, new hampshire te hibrida Sasso (crveni i grahorasti) zbog analize d-loop regije mitohondrijske DNA (mtDNA) za potrebe priznavanja posavske kukmaste kokoši. Uzorci su dostavljeni u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u čijem je laboratoriju dr. sc. Polonca Margeta, dr. vet. med. provela navedenu analizu.

Analizom d-loop regije mtDNA pokazano je dovoljno jasno genetsko formiranje sojeva unutar populacije posavske kukmaste kokoši, kao i genska udaljenost posavske kukmaste kokoši od komercijalnih pasmina.

Na temelju svih prikupljenih proizvodnih i fenotipskih pokazatelja dobivenih tijekom istraživanja te genske analize dobivene od HAPIH-a, Hrvatski savez uzgajivača izvornih pasmina peradi, podnio je Ministarstvu poljoprivrede dana 18. siječnja 2023. godine zahtjev za stjecanje statusa izvornosti pasmine posavske kukmaste kokoši. Ministarstvo poljoprivrede, na temelju članka 12. stavka 8. Zakona o uzgoju domaćih životinja (,,Narodne novine” 115/18. i 52/21.)  7. ožujka 2023. g. donosi Rješenje kojim se pasmini posavska kukmasta kokoš priznaje status izvorne pasmine domaćih životinja. Za vjerovati je da će ovim priznanjem interes za uzgojem posavske kukmaste kokoši svakako rasti. U godinama koje slijede će zasigurno postojati potreba za zaštitom mesa i jaja posavske kukmaste kokoši na domaćoj i europskoj razini.