Tijekom veljače održano je nekoliko skupova o projektu izgradnje peradarskih farmi na području Sisačko-moslavačke županije. U Sisku je petosatnu tribinu o mogućoj peradarskoj investiciji organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, a u Zagrebu je održan prosvjed.
Građanske inicijative poput “Siščani ne žele biti smetliščani” i “Sunjani ne žele biti smuljani” oštro se protive projektima. Glavni argumenti protivnika su strah od zagađenja okoliša i neadekvatne infrastrukture (vodoopskrba i odvodnja). S druge strane, zagovornici i investitori ističu otvaranje do 3.000 novih radnih mjesta, osiguranje samodostatnosti u domaćoj proizvodnji pilećeg mesa koja je pala ispod 75% i značajan poticaj lokalnom gospodarstvu u Sisačko-moslavačkoj županiji koja je inicirala izmjene prostornog plana kako bi omogućila ove investicije. Postoji i zabrinutost da će ovi mega projekti uništiti domaća obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave peradarstvom.
Iz različitih izvora mogu se iskazati neki ključni pokazatelji planirane proizvodnje ovih farmi. Projekt tvrtke Premium Chicken Company dizajniran je za proizvodnju od 100.000 do 150.000 tona pilećeg mesa godišnje. Za usporedbu, cijela Hrvatska trenutno proizvodi oko 86.000 tona godišnje. Planira se tov na više lokacija u ukupno 19 pogona za uzgoj i klanje raspoređenih na području Siska, Sunje, Lekenika i Velike Ludine. Primjerice, samo u općini Sunja planirane su četiri farme, svaka s kapacitetom od 604.800 komada pilića u jednom ciklusu.
Planirana mega-klaonica u Sisku (područje Capraga) trebala bi imati kapacitet obrade do 82 milijuna komada pilića godišnje. Neki izvori navode čak i brojku od 270 milijuna pilića kao ukupni godišnji potencijal cijelog sustava farmi u županiji.
U travnju 2025. objavljeno je da je ukrajinska grupa MHP privremeno zaustavila izravne investicije na Banovini zbog rezultata studije utjecaja na okoliš i fokusiranja na razvoj postojeće Perutnine Ptuj. Tvrtka Premium Chicken Company (prethodno Petrinja Chicken Company) nastavlja s određenim fazama investicija, navodeći ukupnu vrijednost projekta veću od 600 milijuna eura uz najviše ESG standarde (okolišne, društvene i upravljačke) i tehnologijama koje bi trebale minimizirati negativan utjecaj na okoliš, poput zatvorenog sustava proizvodnje: planira se potpuna kontrola svih faza — od proizvodnje stočne hrane do prerade mesa — kako bi se spriječilo nekontrolirano ispuštanje tvari u okoliš. Pileći gnoj s farmi planira se redovito odvoziti na centralnu lokaciju i koristiti kao visokokvalitetno gnojivo za dobavljače sirovina za stočnu hranu, čime se zatvara krug kružne ekonomije.
Prvotno je planirano i bioplinsko postrojenje u Sisku za preradu otpada u energiju, ali je investitor kasnije odustao od te lokacije zbog pritiska javnosti, najavljujući druge metode obrade. Projekt predviđa izgradnju suvremenih uređaja za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda iz klaonica prije njihova ispuštanja. Navodi se korištenje modernih ventilacijskih sustava s filterima koji bi trebali smanjiti emisiju amonijaka i neugodnih mirisa, što je jedna od glavnih točaka prijepora. Investitori ističu pridržavanje strogih EU normi o gustoći naseljenosti objekata i higijenskim uvjetima, što posredno smanjuje potrebu za antibioticima i rizik od zagađenja. Unatoč ovim navodima, udruge poput Zelene akcije i lokalne inicijative upozoravaju da su predložene mjere nedovoljne za tako golem broj životinja te da studije ne uzimaju u obzir kumulativni učinak svih 19 planiranih objekata na podzemne vode i kvalitetu zraka.
