U RH su za sada priznate 2izvorne pasmine peradi – zagorski puran i kokoš hrvatica. Dok se radi na priznavanju još nekoliko pasmina – dravska guska, posavska kukmasta kokoš i križevačka kukmica.
Uzgoj ovih pasmina peradi može se podijeliti na hobistički. Pri kojem uzgajivači najčešće nisu registrirali OPG, ne ostvaruju potpore, životinje uzgajaju za svoje potrebe. Eventualna im je zarada prodaja uzgojno valjanih rasplodnih jedinki na izložbama malih životinja. Druga skupina uzgajivača ima registriran OPG. Umatičena jata rasplodnih zagorskih purana ili kokoši hrvatica za koja ostvaruju poticaj. Uglavnom se bave prodajom rasplodnih jaja, jednodnevne peradi ili prodajom viškova uzgojene peradi i jaja „na crno”.
Treća skupina uzgajivača ima također registrirani OPG. Umatičena jata rasplodnih zagorskih purana ili kokoši hrvatica za koja ostvaruju poticaj, te se uz prodaju rasplodnih jaja i jednodnevne peradi, registrirano ili organizirano putem zadruga, bave prodajom konzumnih jaja i uzgojene peradi. Prilikom rada na zaštiti zemljopisnog podrijetla mesa zagorskog purana i trenutnim aktivnostima na zaštiti izvornosti mesa i jaja kokoši hrvatica upravo se željelo stvoriti prepoznatljivi proizvod koji će putem legalne prodaje naći svoje mjesto na hrvatskom ali i na izvoznom tržištu. U Službenom listu EU, L 155 od 14.6.2016. objavljena je Provedbena uredba komisije (EU) 2016/932 od 01.6.2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Zagorski puran (ZOZP)).
Izravna prodaja jaja i mesa ponovno aktualna
Uporaba rizičnih tehnologija (GMO) u poljoprivrednoj proizvodnji i nemili događaji vezani uz pojavu mesa i jaja sumnjive kvalitete na hrvatskom tržištu jedan će dio potrošača potaknuti na potražnju domaćih proizvoda kako bi zadovoljili svoje prehrambene potrebe. Time će se polako vraćati u prošlost, u vrijeme kad su prije posla ili vikendom odlazili na gradsku tržnicu ili slobodno vrijeme koristili za odlazak na selo da bi kupili određenu količinu proizvoda neupitne kakvoće i poznatog podrijetla.
Time su bili i opet će postati kupci seljačkih proizvoda putem izravne prodaje. Uz to, na samu izravnu potporu uzgajivači su primorani zbog smanjenja cijene poljoprivrednih proizvoda, ograničavanja proračunske potpore poljoprivrednicima. Također padom dohotka i standarda poljoprivrednika. Sami motiv za izravnu prodaju uz veći dohodak gospodarstva može biti i veća uposlenost članova gospodarstva. Kupci izravnom kupnjom mogu biti sigurni u svježinu i veću kakvoću te posebnost kupljenog proizvoda.
Oblici izravne prodaje mesa i jaja peradi su prodaja u gospodarskom dvorištu, prodaja uz prometnicu, prodaja putem dostavnog vozila. Također seljačka prodavaonica, seljački sajam, prodaja narudžbom i prodaja velikim potrošačima. Kod prodaje na dvorištu se sve odvija na gosp., pa se uz prodaju mogu obavljati i drugi poslovi. Kupcima se proizvodi mogu ponuditi i u kušaonici. Ako je gospodarstvo smješteno u blizini nekih frekventnih prometnih pravaca moguće je izravnu prodaju mesa i jaja peradi obavljati prodajom u zaštićenom prostoru uz prometnicu.
Brižljivim planiranjem prodajne rute i ponudom šireg asortimana proizvoda moguće je obavljati izravnu prodaju i putem dostavnog vozila. Seljačka se prodavaonica može otvoriti na gospodarskom dvorištu, u sklopu gradske tržnice ili trgovačkog centra,. Također u stambenom naselju ili na frekventnoj prometnici. Može biti specijalizirana za prodaju jedne vrste proizvoda ili širokog proizvodnog asortimana.
Novi pravilnici
Ulaskom RH u članstvo EU doneseni su novi pravilnici koji u velikoj mjeri pomažu provedbi izravne prodaje jaja i mesa peradi uzgojenih na obiteljskim gospodarstvima. Pravilnik o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 76/14.) između ostalog donosi i govori o sljedećim odredbama:
• Poslovna aktivnost OPG-a koja obuhvaća prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, kupcu/otkupljivaču ili krajnjem potrošaču
• OPG prodaje vlastite poljoprivredne proizvode na veliko kupcu/ otkupljivaču
• OPG prodaje vlastite poljoprivredne proizvode na malo krajnjem potrošaču fizičkoj osobi kroz prodaju na vl. gosp.. Također izravnom prodajom na malo izvan prodavaonice
• OPG je dužno voditi evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda
Pravilnik o mjerama prilagodbe zahtjevima propisa o hrani životinjskog porijekla (NN 51/15.) između ostalog donosi i govori o sljedećim odredbama:
• Objekt malog kapaciteta za klanje peradi i lagomorfa te rasijecanje mesa peradi i lagomorfa. S kapacitetom klanja do 10.000 jedinica životinja mjesečno po sljedećem izračunu:
a) pilići, kokoši i uzgojena pernata divljač predstavljaju 1 jedinicu,
b) patke predstavljaju 2 jedinice,
c) pure, guske i lagomorfi predstavljaju 3 jedinice,
d) ostala perad predstavlja 1 jedinicu;
• Pakirni centar za jaja malog kapaciteta (3.000.000 jaja godišnje). Svjesni činjenice da dosadašnja proizvodnja i plasman mesa i jaja izvornih pasmina peradi nisu dostatni da bi se podmirile i potrebe domaćeg tržišta, a kamoli da bi se krenulo u izvoz, potrebno je i dalje raditi na motivaciji uzgajivača na pokretanje zajedničke prodaje, razvitku tržišnih marki, zaštiti zemljopisnog porijekla ili izvornosti mesa i jaja peradi, zajedničkim promocijama i udruživanju u zadruge (primjer sortirnice i pakirnice jaja kokoši hrvatica u Slatini).
