Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u 2025. godini proizvodila naranče na površini od 57 hektara, što predstavlja povećanje od 18,75 % u odnosu na godinu ranije. Ukupna proizvodnja iznosila je nešto više od 700 tona, čime se zadovoljava manje od jedan posto domaćih potreba.
Iako Hrvatska u masovnoj proizvodnji naranči ne može konkurirati velikim proizvođačima poput Španjolske, postoji potencijal za povećanje domaće proizvodnje, osobito u segmentu svježeg voća, premium proizvoda te prerade kojom se stvaraju proizvodi veće dodane vrijednosti.
Uvoz naranči premašuje domaću proizvodnju
Hrvatska godišnje uvozi između 32 i 38 tisuća tona naranči, ukupne vrijednosti od približno 30 milijuna eura. U 2025. godini uvezeno je 38 tisuća tona naranči u vrijednosti od 31,9 milijuna eura. U prvih pet mjeseci 2026. godine količina uvezenih naranči povećana je za 4,32 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je vrijednost uvoza smanjena za 3,4 %.
Primjetan je trend postupnog rasta količine uvezenih naranči iz godine u godinu. Najveće se količine uvoze iz Španjolske i Grčke, ponajviše u razdoblju od kraja godine do svibnja, kada pristiže oko 70 % ukupno uvezenih količina.
Cijene naranči skočile na veletržnicama i tržnicama
Prosječna uvozna cijena naranči u prvih pet mjeseci 2026. godine iznosila je 0,73 €/kg, što je za 7,4 % niže nego godinu ranije. Na domaćem je tržištu krajem kolovoza prosječna veleprodajna cijena naranči iznosila 1,66 €/kg, uz značajne razlike među pojedinim veletržnicama. Cijene su se kretale od najnižih 1,20 €/kg (evidentiranih na zagrebačkoj veletržnici i veletržnici u Metkoviću) do najviših 2,50 €/kg na splitskoj veletržnici. U odnosu na prošlu godinu, veleprodajne cijene naranči tijekom srpnja i kolovoza bile su više za 20 do 37 %.
Na tržnicama nisu zabilježene tako velike razlike u odnosu na prošlogodišnje cijene, no one su i dalje na relativno visokim razinama. Prosječna cijena naranči na tržnicama krajem kolovoza iznosila je 2,72 €/kg, što je gotovo jednako kao i u istom razdoblju prošle godine. Međutim, u usporedbi s 2020. godinom cijene su više za oko 45 %, a tijekom godine zabilježena su i razdoblja u kojima su bile više i do 80 %. Trenutačno se cijene naranči na tržnicama najčešće kreću između 2 i 3 €/kg.
Proizvodimo svega 3% potreba za limunom
Prosječna cijena limuna krajem kolovoza na hrvatskim tržnicama iznosila je 3,50 €/kg, no među tržnicama postoje značajne razlike. Tako se, primjerice, u Čakovcu limun prodavao po cijeni od 1,49 do 3 €/kg, dok su na nekim tržnicama cijene dosezale 4 do 5 €/kg. Najčešće su se kretale između 2 i 3 €/kg. Na veletržnicama je prosječna cijena limuna iznosila 2,19 €/kg, pri čemu se uglavnom kretala u rasponu od 2 do 2,50 €/kg.
Početkom godine veleprodajne cijene limuna bile su značajno više nego godinu ranije, no tijekom kolovoza gotovo su se izjednačile s prošlogodišnjima. Kretanje cijena tijekom godine uglavnom prati uobičajeni sezonski obrazac. Kao i prethodnih godina, cijene su u prvom tromjesečju niže, a približavanjem ljeta postupno rastu te najviše vrijednosti dosežu tijekom turističke sezone.
Hrvatska, kao i kod naranči, proizvodi vrlo male količine limuna. Na približno 70 hektara nasada domaća proizvodnja zadovoljava svega 3,32 % potreba, dok se ostatak podmiruje uvozom. Hrvatska je u posljednjih pet godina prosječno godišnje uvozila oko 20 tisuća tona limuna. Tijekom 2025. godine uvezeno je 20 803 tone limuna, ukupne vrijednosti 27,4 milijuna eura, po prosječnoj cijeni od 1,32 €/kg. U prvih pet mjeseci 2026. godine uvezeno je 7 636 tona, a prosječna uvozna cijena iznosila je 1,51 €/kg, što je 35,94 % više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Limun se tijekom godine najviše uvozi u razdoblju od svibnja do kolovoza, iako su količine uvoza značajne i tijekom ostalih mjeseci. Hrvatska tradicionalno najveće količine limuna uvozi iz Španjolske, no tijekom 2025. godine prvo mjesto prema količini uvezenog limuna zauzela je Nizozemska.
Hrvatska ipak izvozi mandarine
Povećanjem površina pod nasadima i ulaganjem u preradbene kapacitete, ovisnost o uvozu agruma se može ublažiti, no Hrvatska će zbog klimatskih faktora i visoke potražnje uvijek ostati primarno uvoznik agruma. Jedini agrum u kojem je Hrvatska neto izvoznik su mandarine. Proizvodnja u dolini Neretve (od 30.000 do 60.000 tona godišnje) višestruko premašuje domaće potrebe te se značajan dio izvozi u regiju i EU.
