Dolaskom proljeća i ljepšeg vremena počinje potražnja za jednodnevnim tovnim pilićima kako bi se na obiteljskim gospodarstvima uzgojili do, za uzgajivače poželjnih završnih težina, najčešće u produljenom tovu. No, nekako s naručivanjem pilića, trebamo biti sigurni da je prostor, odnosno objekt u kojem će se odvijati tov spreman za njihov dolazak, kako bi im bili osigurani optimalni uvjeti za njihov uzgoj.
Za vjerovati je da je prostor za prijem pilića dugo vrijeme bio prazan i slobodan od boravka peradi. Inače je dobro znati da odmor objekta, odnosno vrijeme kad je u nekom prostoru boravila perad do dolaska nove peradi, mora trajati minimalno 10 dana, a poželjno je i više od toga.
Priprema i dezinfekcija objekta prije useljenja pilića
Ako prostor nije detaljno očišćen nakon odlaska zadnjih pilića treba odmah pristupiti njegovom čišćenju. Iz prostora treba iznijeti sve nečistoće; izmet, perje, prašinu i ostalo, skinuti paučinu i prašinu s povišenih dijelova, greda, kutova i sl. Isto tako je potrebno opremu za hranjenje, napajanje i zagrijavanje također razmontirati i iznijeti van iz prostora radi pranja i dezinfekcije. Nakon toga je prostor potrebno oprati, po mogućnosti vrućom vodom od 90 °C i visokim tlakom od 19 do 39 bara, zatim osušiti i zatim pristupiti njegovoj dezinfekciji kako bi se uništili mikroorganizmi na svim površinama, predmetima i zraku. Dezinfekciju je moguće provesti upotrebom dezinficijensa visokog stupnja učinkovitosti koji uništavaju sve vrste mikroorganizama i u produženom djelovanju bakterijske spore (npr. formaldehid, stabilizirani vodikov peroksid). Ili se mogu koristiti dezinficijensi srednjeg stupnja učinkovitosti – uništavaju sve vrste mikroorganizama (npr. jodni preparati, klorni spojevi, alkohol, fenolni spojevi).
Kiseline svojim djelovanjem denaturiraju bakterijske bjelančevine. Širokog su spektra djelovanja, međutim zbog agresivnosti (metalne površine – korozivnost) manje se koriste. Lužine su izrazitog germicidnog učinka (bakterije, alge, plijesni, gljivice te neke vrste virusa). Uglavnom se koristi natrijev hidroksid (kaustična soda) i vapno za grubu dezinfekciju. Alkoholi oduzimaju vodu mikroorganizmu, denaturiraju njegove bjelančevine pa su dobri u kombinaciji s drugim dezinficijensima koji otapaju masti i uklanjaju nečistoće. Detergenti su djelatne tvari koje peru, emulgiraju, dezinficiraju.
Umanjuju površinsku napetost vode, odvajaju i organsku i anorgansku nečistoću koju zatim razdijele pa ona ostane lebdjeti. Na taj se način osigurava dodir mikroorganizma i djelatne tvari koja uništava bakterijsku membranu i enzime. Halogeni elementi od kojih se uglavnom koristi klor i jod široka su spektra djelovanja. Ono se temelji na njihovom oksidacijskom svojstvu. Nakon provedene dezinfekcije u prostor se ponovno montira oprema za napajanje i hranjenje koju smo također oprali i dezinficirali te se unosi stelja (prostirka) i započinje njegovo zagrijavanje.
Mikroklimatski uvjeti, smještaj i hranidba u tovu brojlera
Za zagrijavanje prostora u kojem se nalazi manji broj peradi najpogodnije su električne infracrvene sijalice snage 250 W, koje mogu grijati od 50-100 komada jednodnevne peradi dok su za veća jata preporučljive plinske grijalice ispod kojih se može smjestiti i 500 do 1.000 komada. Temperatura zraka u zoni boravka jednodnevnih pilića treba iznositi 32-35 °C. Kontrola temperature zraka prostora u kojem boravi perad obavlja se pouzdanim termometrima kao i načinom njihova ponašanja. Ako su podjednako raspoređeni unutar ograđenog kruga, temperatura je optimalna. Grupiranje i međusobno stiskanje, znak je da im je hladno, a bježanje prema rubu prostora u kojem su smješteni uz dahtanje, znak je da im je prevruće.
Pilići se na početku tova mogu useliti u manji prostor, a kasnije se širiti u cijeli objekt. Potrebno je voditi računa da u objektu na kraju tova treba biti naseljeno maksimalno 33 kg/m2 žive mase pilića, odnosno 10-12 pilića/m2, ako se ide na produljeni tov od 6 i više tjedana. Stelja se rasprostire u peradnjak prije unošenja peradi u sloju debljine 8 do 10 cm i po potrebi se, ovisno trajanju uzgoja, nadopunjava. Stelja može biti od različitih materijala, kao što su strugotine i blanjevina od mekanih vrsta drva (nikako hrastovina), ljuske suncokreta, sjeckana slama ili kukuruzovina, treset. Preko stelje je poželjno staviti papir kako bi se u prvim danima smanjio rasip hrane, a i konzumacija sitnih dijelova stelje. Uloga stelje je da upija vlagu iz izmeta, pruža ugodan oslonac za noge, bude dobar termički izolator i proizvođač topline (radom mikroorganizama) u hladnijim godišnjim dobima.
Preporučuje se nekoliko sati prije dolaska pilića u objekt napuniti pojilice vodom. Jušna žlica šećera na 3 litre vode se stavlja radi brže opskrbe energijom pilića koji znaju biti iscrpljeni zbog dugotrajnog boravka na prodajnom mjestu te do dolaska u objekt za tov. Jednodnevnim je pilićima po dolasku potrebno osigurati 23 do 24 sata svjetla dnevno (3,0 – 3,5 W/m2 poda). Kasnije se zbog dobrobiti peradi u tovu, svjetlosni režim mijenja te je pilićima od 7 dana starosti do 7 dana prije kraja tova potrebno osigurati ukupno 6 sati mraka. Ovo se osim za dobrobit pilića, pokazalo i boljim glede ostvarenja boljih proizvodnih rezultata i manjeg mortaliteta.
Po dolasku pilića u objekt pune se hranilice hranom, te se jedan manji dio posipa po papiru oko hranilica kako bi pilići lakše našli hranu. Budući da troškovi hrane u brojlerskoj proizvodnji čine više od 70% svih troškova, jasno je da se tom čimbeniku mora posvetiti posebna pažnja. S druge strane, brojlersko pile mora u vrlo kratkom vremenu od samo 5-6 tjedana i do 60 puta uvećati svoju težinu, a da pri tom ne utroši previše hrane (1,6-1,7 kg/ kg). Iz toga je jasno da hrana za tov pilića mora biti bogata krmivima, kao što su ugljikohidrati, masti, bjelančevine, vitamini i mineralne tvari.
U klasičnom brojlerskom tovu pilića najčešće se koriste tri vrste krmnih smjesa. U prva dva tjedna tova pilići konzumiranju početnu krmnu smjesu za tov (starter), zatim do najčešće 28. dana starosti krmnu smjesu grover, te do 42. dana starosti završnu krmnu smjesu za tov pilića (finišer). Bitno je da pojilice i hranilice tijekom tova podižemo od zemlje tako da njihov rub bude u visini leđa pilića. Na taj način im jačamo noge kako bi lakše na njima nosili njihove završne težine. Zbog velike opasnosti pojave parazitarne bolesti kokcidioze u tovu pilića, tijekom cijelog tova, osim zadnjih sedam dana, u hranu se dodaje lijek kokcidiostatik.
Time se preventivno sprječava ta bolest, a ujedno se osigurava da u mesu pilića ne bude ostataka (rezidua) kokcidiostatika. Najčešće se na obiteljskim gospodarstvima nakon hranjenja krmnom smjesom starter koriste tzv. super koncentrati u koje su umješavaju žitarice proizvedene na vlastitom gospodarstvu. Tu valja također biti oprezan te barem 7 dana hraniti piliće bez dodatka tih dopunskih smjesa jer i one najčešće sadrže kokcidiostatik. Nekada su radi poboljšanja zdravlja pilića i ostvarenja boljih proizvodnih rezultata uzgajivači na obiteljskim gospodarstvima u hranu pilića dodavali različite biljne dodatke danas poznate kao fitogeni aditivi ili fitobiotici.
Primjena fitobiotika u hranidbi tovnih pilića
Danas je upotreba fitobiotika ponovno popularna radi zabrane korištenja antibiotika kao promotora rasta u tovu pilića. Koriste se cijele biljke, dijelovi biljaka ili esencijalna ulja. Fitogeni aditivi poboljšavaju konzumaciju i konverziju hrane te prirast kod brojlerskih pilića, te također djeluju antibakterijski, antivirusno i antioksidativno. Jedan od fitobiotika koji je lako dostupan i u našim krajevima je menta (Mentha piperita). Vjeruje se da ima izuzetno blagotvoran učinak na jačanje imunog sustava i obranu od sekundarnih infekcija. Ekstrakt mente sadrži esencijalna ulja, tanine, glikozide, saponine i druge sastojke. Mentol je glavni fenolni sastojak ulja mente koji ima antibakterijsko djelovanje. Također, menta sadrži polifenolne sastojke što ukazuje na mogućnost da posjeduje jaka antioksidativna svojstva. Dokazano je da ekstrakt mente dodan u vodu za piće djeluje na bolje priraste i svojstva trupa brojlera.
Anis (Pimpinella anisum), odnosno sjeme anisa značajno utječe na porast tjelesne mase tovnih pilića te bolju konverziju hrane. Isto tako djeluje na smanjeni mortalitet pilića. U trupovima klaonički obrađenih pilića hranjenih sjemenkama anisa je uočen značajan porast mase bataka i prsnih mišića uz smanjenje količine trbušnog sala. Đumbir (Zingiber officinale) čiji korijen ima široku primjenu kao začin i kao medicinski pripravak za liječenje pojedinih bolesti, sadrži nekoliko sastojaka (gingerol, gingerdiol i ginder dion) koji posjeduju jaku antioksaditivnu aktivnost. Pri upotrebi đumbira u tovu pilića dolazi do povećanog prirasta, boljih randmana očišćenih trupova te smanjenje količine trbušnog sala.
Timijan (Thymus vulgaris) je poznat kao jak promotor rasta i kao dobar dodatak hrani tovnih pilića diljem svijeta. Timol je glavni sastojak ulja timijana koji čini 20-55 % njegova sastava. Glavno svojstvo ovih ulja je antimikrobno djelovanje te učinak na probavni sustav brojlera, posebice na crijeva gdje poboljšava sekreciju probavnih enzima i endogena. Ružmarin (Rosmarinus officinalis) odnosno ulje ružmarina poboljšava učinkovitost konverzije hrane kod brojlera te ima antioksidativna svojstva. Češnjak (Allium sativum) dodan u hranu brojlerskih pilića pozitivno utječe na njihov imunosni sustav, a bogata aromatična ulja češnjaka poboljšavaju probavu hranjivih tvari. Glavni sastojak češnjaka je alicin koji brzo razgrađuje štetne hlapljive sastojke i smanjuje ukupne lipide seruma, fosfolipide i biosintezu kolesterola. Iz svega navedenoga se može zaključiti da su fitobiotici oduvijek bili prisutni i priznati kao dodatak obroku tovnih pilića, već sada igraju bitnu ulogu u njihovoj hranidbi, a u budućnosti će njihova upotreba biti još više izražena.
, zatim do najčešće 28. dana starosti krmnu smjesu grover, te do 42. dana starosti završnu krmnu smjesu za tov pilića (finišer).){kind=link}