Imam kazan za peći rakiju od 120 litara s miješalicom, koji je uredno prijavljen i plaćam paušal 200 kn godišnje, kupljen je oko 2008. godine. Godišnje se koristi tri dana jer pečem oko 2-3 kazana dnevno. Problem nastaje kad destilat krene i izađe destilat bez boje onakav kakav bi trebao biti, pa se dogodi da negdje na polovici pečenja destilat poprimi žutoplavu boju, iako nikad nije destilat zagorio, zanima me zašto? Kad vatra krene destilat nije jak, kazan je opran, destilat uredan, jednostavno ne znam što bi moglo biti uzrok tome?


U destilatu je moguća pojava žutoplavih nijansi koje uglavnom uzrokuje visoka koncentracija hlapivih kiselina (octena kiselina) u masulju koji se destilira. Tijekom destilacije pojavljuje se žutoplava boja sredinom procesa. Octena kiselina destilira s vodom krajem srednjeg toka i početkom zadnjeg toka. Upravo zbog toga do pojave boje ne dolazi u prvom toku kada destilat počinje izlaziti iz hladila. Boju uzrokuje spoj bakar acetat koji se pojavljuje uslijed reakcije octene kiseline s bakrom iz kotla. Pojavu žutoplave boje destilata možemo izbjeći pravilnom preradom voća koje se destilira.

Potrebno je prerađivati samo zdravo voće bez trulih dijelova koji već sami po sebi mogu biti izvori octene kiseline. Jednako tako potrebno je provesti pravilno alkoholnu fermentaciju masulja upotrebljavajući selekcionirane kulture kvasaca uz korekciju pH masulja koji bi trebao biti ispod 3.5. Temperatura fermentacije ne bi trebala prelaziti 25 °C. Također održavanje higijene posuđa je vrlo bitno. Destilaciju prevrele komine potrebno je provesti čim završi alkoholna fermentacija. Masulj nikako ne smije stajati. Time omogućujemo rast i razvoj octenih bakterija koje stvaraju velike količine octene kiseline koja može prijeći u destilat.

Prethodni članakKojom količinom vode treba zalijevati rajčicu?
Sljedeći članakLimun iz kalupa
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.