Sklopio sam s ocem i majkom ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Majka je umrla, a otac je protiv mene podnio tužbu radi raskida tog ugovora. U zemljišnim knjigama je kao vlasnik nekretnina u času zaključenja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju bio upisan samo otac, iako su nekretnine stekli zajedno majka i otac za vrijeme braka. Imam li pravo po majci tražiti polovicu ili neki dio jer sam se u potpunosti brinuo o njoj u skladu s ugovorom, a u kuću sam uložio znatna sredstva? Kolike su šanse da otac raskine ugovor kad je od zaključenja ugovora prošlo sedam godina?
Prema sadržaju vašeg pisma i godini kada ste sklapali ugovor proizlazi da se radi o ugovoru o doživotnom uzdržavanju, a ne o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju. Kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina primatelja uzdržavanja (vaše majke i oca) prelazi na davatelja uzdržavanja (na vas) za vrijeme života primatelja uzdržavanja, a kod ugovora o doživotnom uzdržavanju u trenutku smrti primatelja uzdržavanja. Svaka strana može tražiti raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svoje obveze, to znači da vaš otac može nakon sedam godina tražiti raskid ugovora, ali treba dokazati da niste ispunjavali obveze. U istom tom postupku vi možete tražiti vraćanje sredstava koja ste potrošili za uzdržavanje oca, uređenje kuće i sl. Imate pravo tražiti kao nasljednik i davatelj uzdržavanja imovinu koju je za vrijeme braka stekla majka. Ako nakon smrti vaše majke nije proveden ostavinski postupak, a imovina je stečena za vrijeme trajanja braka, možete pokrenuli tzv. postupak naknadno pronađene imovine. U tom ćete postupku dokazati da su imovinu koja je predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju roditelji stekli tijekom braka na jednake dijelove ta da vam pripada kao nasljedniku i davatelju uzdržavanja 1/4 imovine odnosno imovina koja pripada majci. Navedene postupke nećete moći provesti sami već vam savjetujem da odaberete nekog od odvjetnika koji radi na području gdje živite.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur. 

 

Prethodni članakOdličan kolač
Sljedeći članakPreporuka vinogradarima: Zaštita vinograda početkom vegetacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.