""

Sponzorirani prilog

Posljednjih godina bolest vinove loze Phomopsis viticola, poznata kao crna pjegavost, sve je prisutnija u vinogradima na čitavom području Hrvatske.U nekim se krajevima ova bolest jače proširila zbog pojačane gnojidbe dušičnim gnojivima, ali i zbog smanjene i nepravilne zaštite. Danas smatramo
da je ova bolest jedan od važnijih čimbenika propadanja trsja.

Nisu sve sorte jednako osjetljive na crnu pjegavost. Među osjetljivije vinske sorte spadaju Graševina, Malvazija, Rizvanac i dr., a posebno osjetljive su stolne sorte Kardinal i Afus-Ali.

Izvor zaraze

Uzročnik bolesti je patogena gljivica koja prezimljava u staroj rozgvi na trsu ili u ostacima rozgve na tlu. Crne točkice na staroj rozgvi (piknidi) izvor su zaraze. One se počinju formirati u proljeće kad se temperatura zraka popne iznad 10°C. Piknidi sadrže veliki broj spora (konidija) koje šire infekciju, a raznosi ih vjetar, kišne kapi ili kukci. Ovisno o vremenskim prilikama, spore se razvijaju od proljeća do kasnog ljeta, a infekcija loze je moguća u širokom rasponu temperatura. Idealni uvjeti za infekciju su visoka vlaga zraka i temperature 20-23°C. U proljeće, ove spore dospijevaju na mladicu gdje klijaju i prodiru u tkivo. Simptomi bolesti vidljivi su na mladicama, rozgvi i listovima. Najčešće bolest napada samo sedam donjih internodija mladih izboja, rijetko kada više. Na donjem dijelu mladica pojavljuju se u proljeće tamnoplave, duguljaste ozljede, koje se mogu proširiti na cijelu mladicu, pa se ona kasnije, pod teretom može slomiti. Kada mladica počne odrvenjavati, ona mijenja boju i u većine sorata izblijedi. Uzročnik bolesti ulazi pod koru i tamo se razvija, a kora zbog toga poprima srebrnastu boju. S kore jednogodišnje rozgve, bolest prelazi u staro drvo, što dovodi do truljenja i odumiranja zaraženog dijela čokota. Na čokotima koji su zaraženi crnom pjegavosti vidljivi su problemi u rastu i razvoju mladica, a grozdovi ostaju manji. Sadržaj šećera također je smanjen.

Dugotrajno suzbijanje

Suzbijanje ove bolesti dugotrajno je i vinogradari trebaju svake godine posvetiti više pažnje zaštiti i praćenju zaraze u početku vegetacije. Kemijska zaštita temelji se na prskanju kontaktnim sredstvima, no važno je napomenuti da se crna pjegavost najčešće širi u ranim fazama razvoja loze, kada se još ne provodi zaštita od plamenjače.

U fazi vunastog pupa potrebno je tretirati lozu bakrenim pripravcima, a preporuka je korištenje pripravka NEORAM WG u koncentraciji 0,5% ( 500 g na 100 L vode). Osim što osigurava najučinkovitiju zaštitu u borbi protiv crne pjegavosti NEORAM WG se koristi u znatno manjim dozama u odnosu na starije bakrene pripravke i znatno je povoljniji s ekološkog i financijskog aspekta.

U fazi kretanja vegetacije potrebno je nastaviti zaštitu kontaktnim fungicidima. Ovisno o vremenskim uvjetima i porastu mladice tretiranje je potrebno ponavljati.Za ova prskanja mogu se koristiti fungicidi na osnovi djelatne tvari mankozeb, DITHANE DG NeoTec i DITHANE M-45. Radi se o formulacijama mankozeba koje osiguravaju bolju pokrovnost i manje ispiranje, a zbog sadržaja cinka i mangana u obliku mikroelemenata pripomažu boljoj ishrani biljaka. Koriste se u koncentraciji 0,2-0,25%.

Najnoviji preparat

Nakon što mladice loze dostignu duljinu od dvadesetak centimetara obično se preporučuje prskanje kombiniranim pripravcima protiv plamenjače i crne pjegavosti, za što se mogu koristiti različiti sistemični fungicidi. Ovdje izdvajamo pripravak ALFIL DUPLO, najnoviji kombinirani sistemično-kontaktni preparat na hrvatskom tržištu koji je u raznim ispitivanjima diljem svijeta, ali i u pokusima u Hrvatskoj u zadnje dvije godine dao izvrsne rezultate u suzbijanju crne pjegavosti i plamenjače.

""

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDosmrtno uzdržavanje i tužba
Sljedeći članakUskoro novi natječaji za novac iz Vinske omotnice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.