Ogradio bih povrtnjak, ali se vodi kao oranica. Moram li se kod ograđivanja odmaknuti od međe (i koliko po zakonu) ili mogu staviti ogradu na među?
Odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., 68/98. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, 137/99. Odluka USRH, 22/00-Odluka USRH, 73/00, 129/00 – Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 151/14.) definirano je, između ostalog, i pravno područje susjedskih prava koje ujedno sadrži i dodatne odredbe koje se odnose na zakonsku obvezu ograđivanja nekretnine. Naime, radi se o odredbama koje se odnose na vlastitu ogradu, a što u vašem slučaju obuhvaća povrtnjak koji se vodi kao oranica. Međutim, sukladno odredbi članka 102. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, radi se o ogradi koja se nalazi isključivo na nekretnini jednog vlasnika i u vlasništvu je onoga čije je zemljište, time da je citirani vlasnik obvezan ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, tako da ogradu podigne s desne strane svojeg glavnoga ulaza, ako nije drukčije propisano. Ako je drukčije propisano, odnosno ako postoji odluka jedinice lokalne regionalne samouprave kojom se uređuje obveza ograđivanja vlastitog zemljišta i razdvajanja od susjedova prostora, a koja predstavlja propis, takva odluka ima jaču pravnu snagu, te se u tom slučaju ogradu može podići isključivo prema propisu jedinice lokalne samouprave. Sama visina ograde na međi sa susjednim parcelama propisana je važećim prostornim planom na vašem području, te je stoga potrebno da se o tome raspitate u vašem gradu ili općini. Naime, općenito je dozvoljena visina od 1,20 m do 2,0 m, te se u tom radi o ogradi s punim zidom i za njih nije potrebna dozvola. No, ako namjeravate izgraditi ogradu iznad navedene visine, za to vam je potrebna dozvola, time da se ograde prema susjednim građevnim česticama postavljaju u pravilu s unutrašnje strane međe i izgrađuje ju vlasnik građevne čestice gdje vrijedi pravilo da ograde prema susjedima mogu biti više od onih prema javnim površinama.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakMačka izazvala nesreću, tko odgovara?
Sljedeći članakPoticaji za kokoši nesilice i opremu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.