Imam poljoprivredno zemljište, a u ARKODU su spomenuli da mi je susjed oduzeo 9 m zemljišta. Na njega je sad postavio i žičanu ogradu. Smije li se ograda postaviti na među poljoprivrednog zemljišta ili se mora odmaknuti i koliko? Ako je susjed ušao toliko u posjed, što sve mogu poduzeti?

ODGOVOR

ARKOD je sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela i evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta. ARKOD sustav u digitalnom grafičkom obliku vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja). Upis u ARKOD obvezan je za sve poljoprivredne površine koje koriste poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika. Ako u postupku prijave korištenja poljoprivrednog zemljišta ili promjene korištenja već upisanog zemljišta dođe do preklapanja površina drugog ili drugih poljoprivrednika, Agencija za plaćanja će o tome obavijestiti druge poljoprivrednike kod kojih je utvrđeno preklapanje i pozvati ih da se usklade, a ako do usklađivanja ne dođe, daljnju provedbu provodi Agencija za plaćanja na temelju službene dokumentacije nadležnih institucija. Prostorne podloge za potrebe održavanja ARKODA Agencija za plaćanja preuzima od nadležnih institucija (Državna geodetska uprava – Katastar i dr.)

ARKOD parcela je neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta koju obrađuje jedan poljoprivrednik, klasificirana s obzirom na vrstu uporabe poljoprivrednog zemljišta. ARKOD parcela može i ne mora biti izgledom i površinom identična katastarskoj čestici. Upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD provodi se u podružnicama Agencije za plaćanja na temelju izjave poljoprivrednika o korištenju poljoprivrednog zemljišta uz dokaze o vlasništvu ili posjedu zemljišta. Dokazi o vlasništvu ili posjedu su: izvadak iz zemljišnih knjiga; izvadak iz katastra; ovjereni ugovori o zakupu; dugogodišnjem zakupu; davanju na korištenje izravnom pogodbom; privremenom korištenju, prodaji, koncesiji ili plodouživanju; služnosti šumskog zemljišta ili darovanju, pravomoćna sudska odluka, drugo pravomoćno rješenje nadležnog tijela i drugo.

Podaci o površinama upisanim u ARKOD mogu se razlikovati od stvarnog stanja, odnosno podataka upisanih u katastru ili zemljišnim knjigama. ARKOD omogućava poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za potporu kao i njihovo transparentno korištenje. Podaci upisani u ARKOD ne predstavljaju dokaz da je osoba vlasnik ili posjednik zemljišta. Postoje situacije kad su podaci u katastru i zemljišnim knjigama različiti od stvarnog stanja. Primjerice površina nekog zemljišta upisana u katastru ili zemljišnim knjigama može biti različita od površine koju osoba stvarno posjeduje. Ako smatrate da susjed neovlašteno koristi dio vašeg zemljišta možete kod nadležnog Općinskog suda pokrenuti postupak. U njemu ćete tražiti zaštitu svojih prava.

Također, možete angažirati mjernika koji će provjeriti na licu mjesta odgovaraju li podaci upisani u katastru/zemljišnim knjigama stvarnom stanju/posjedu. Ograda se može graditi na međi pri čemu treba voditi računa da se gradnjom ograde ne prijeđe na susjednu nekretninu. Susjedi mogu izgraditi i zajedničku ogradu. Troškove održavanja iste snose na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine. Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj.

Prethodni članakObjavljen natječaj za ulaganja u sjemensku i rasadničarsku proizvodnju
Sljedeći članak15,7 milijuna kuna za projekte na potresom pogođenim područjima
Daniela Sukalić, dip. iur.
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.