Jabuka je nakon mraza prošle godine ostala sa smeđecrnim mrljama po kožici ploda. Takvu „bolest“ imaju gotovo sve preostale jabuke. Tijekom vegetacije sam 7 puta obavio prskanje, a vegetacija je bila bujna i lisna masa zdrava. Stabla jabuka su stara 30-ak godina. Jesam li pogriješio tretiranjima i čime tretirati ove godine da se navedeno ne ponovi?

Prema zaprimljenim fotografijama možemo posumnjati na bolest plodova jabuke uzrokovane nedostatkom kalcija (tzv. „gorka pjegavost“), a ova je dijagnoza ispravna ako u unutrašnjosti mesa jabuka postoje smeđe nakupine tkiva koje plodovima daju gorak okus. Gorke pjege nakupine su mrtvih stanica promjera nekoliko mm, a pojavljuju se neposredno uoči berbe ili nekoliko tjedana nakon čuvanja plodova. Kalcij je značajan u sprječavanju ostalih fizioloških poremećaja plodova jabuke, poboljšava čvrstoću mesa i skladišnu sposobnost jabuka.
Ovaj se poremećaj javlja na osjetljivijim sortama (npr. Jonagold, Mutsu i dr.), ali i na drugim sortama jabuke, naročito u godinama kada je broj plodova po stablu relativno mali (tada su plodovi nešto većeg promjera nego prosječnih sezona). Opisani nedostatak u nasadima jabuka otklanjamo folijarnom primjenom kalcijevih vodotopivih hraniva (nakon cvatnje koristimo kalcij-nitrat, tijekom
ljeta kalcij-oksid, a u završnim tretiranjima krajem srpnja i/ili tijekom kolovoza kalcij-klorid!).
Veći je broj kalcijevih pripravaka na hrvatskom tržištu, važno ih je primijeniti u večernjim satima, s povećanim utroškom škropiva.

mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakSutra kreće oralna vakcinacija lisica
Sljedeći članakOtvorenje ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće u Vukovini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.