Na tržištu se može pronaći više od 2000 kultivara (sorti) i hibrida rajčice, a prvi, dobiveni izborom iz lokalnih ekotipova datiraju još iz polovice 19. st. U poljoprivrednim ljekarnama i vrtnim centrima svakog se proljeća može naći sjeme niza udomaćenih sorti trešnjolike rajčice crvene ili žute boje ploda različitog porijekla. Osim toga, zastupnici sjemenskih kuća nude niz hibridnih kultivara zanimljivih za komercijalni uzgoj.

 Izbor sortimenta

Izbor sortimenta jedne od najzastupljenijih povrćarskih kultura vječita je dilema proizvođača. Jedni se oslanjaju na nutritivna svojstva određenih domaćih kultivara, dok je s druge strane visoka rodnost osnovna vodilja drugim proizvođačima. Međutim, svi znaju da je izbor najpovoljnijeg kultivara prvi korak prema finalnom uspjehu.

Uz standardne kultivare, proizvode se i F1 hibridi koji imaju jaki heterotičan efekt u mnogim svojstvima. Oplemenjivanjem se dolazi do novih kultivara sa željenim svojstvima. Zbog toga kultivari za tržište i potrošnju u svježem stanju mogu biti namijenjeni za uzgoj na otvorenom, na otvorenom i u zaštićenom prostoru, samo u zaštićenom prostoru, posebno za plastenike, a posebno za staklenike. Postoje i kultivari za kućni vrt i potrošnju u svježem stanju te kultivari za preradu. Kultivari za preradu se dijele na kultivare za koncentrate, kečap, za rezanu rajčicu, pelate i sokove. Kultivari se dijele i prema načinu uzgoja i prema načinu berbe. Mogu biti za izravnu sjetvu ili za uzgoj iz presadnica ili za ručnu berbu ili mehaniziranu berbu. Ujedno tako bira se i prema tipu rasta, determinantni, indeterminantni ili semideterminantni. Svaki od ta tri mogu biti bujnijeg rasta ili manje bujnog rasta, krupnog bujnog ili sitnijeg i nježnog lišća. Kultivari se dijele i prema nastupanju faze zrelosti: vrlo rani, srednje rani, kultivari glavne sezone, srednje kasni i kasni.

Komercijalna proizvodnja rajčice, kao i svih ostalih kultura, okrenuta je ka zadovoljenju potrošačevih zahtjeva. Sortiment rajčice bira se, shodno tome, na osnovu potražnje u danim tržišnim uvjetima i u određenom vremenskom razdoblju. Sortiment je potrebno birati na osnovu prethodnog iskustva prodaje na određenom tržištu ili analiziranjem trenutne potražnje ili predviđanjem potražnje u skorijem razdoblju. Pri tome je obavezno obratiti pažnju na tehnologiju uzgoja, vremensko razdoblje dozrijevanja sortimenta i krajnju namjenu.

Domaći kultivari rajčice najpogodniji su za uzgoj u kućnim vrtovima za osobne potrebe, a svojstveni su im krupniji plodovi, mesnatiji sadržaj i velike količine vode, a povrh svega toga i dašak tradicije uzgoja. Mogu se koristiti svježi, ali i za preradu u domaćinstvu.

Hibridni kultivari vrlo često mogu biti adekvatna zamjena domaćima ako se kombiniraju u skladu sa svojim fiziološkim i nutritivnim svojstvima. Proizvodnja većih količina rajčice (komercijalna) vrlo često iziskuje upotrebu hibridnih kultivara budući da su isti prinosniji, otporniji na bolesti i štetnike, omogućavaju okomiti (vertikalni) uzgoj te formiraju vrlo robusne stabljike koje su uz potporu u mogućnosti nositi veće količine plodova.

Visina stabljike

Stabljika rajčice je zeljasta, promjera oko 2 cm i pokrivena dlačicama. Uglavnom nema dovoljno sklerenhima pa kad je opterećena lišćem i plodovima, bez potpore, poliježe. Postoje dva osnovna tipa stabljike, indeterminantan i determinantan.

Tipovi stabljike rajčice

Indeterminantna stabljika može narasti nekoliko metara jer ima aktivan vegetacijski vrh sve dok ima povoljne uvjete za rast. Prvi cvat pojavljuje se na internodiju nakon 5 do 9 listova, što ovisi o genotipu i temperaturnim uvjetima u vrijeme zametanja cvata. Nakon prvog cvata razvije najčešće 3 lista, zatim drugi cvat, zatim 3 lista te formira novi cvat i takav redosljed formiranja se ponavlja do kraja vegetacije. Iz pazuha listova razvijaju se sekundarne grane (zaperci) koje se odstranjuju. Ovaj tip stabljike imaju kultivari za potrošnju u svežem stanju. Kultivari koji se uzgajaju u kućnim vrtovima mogu imati i semideterminantnu stabljiku, što znači da se na stabljici razvije nekoliko cvatova (4 do 7) sa zadnjim cvatom na vrhu stabljike, čime završava rast.

Determinantna stabljika ima kraće internodije, a glavna stabljika naraste 0,5 m do 1 m. Prvi cvat se pojavljuje nakon nekoliko razvijenih listova. Nakon prvog cvata formira se jedan do dva lista, a zatim drugi koji može biti i posljednji cvat na glavnoj stabljici, ili se formira još jedan do dva lista i rast završava trećim cvatom. Istovremeno se formiraju sekundarne grane iz pazuha listova te se cvatnja i plodonošenje događa združeno. Ovaj tip rasta je svojstven za kultivare namijenjene preradi i jednokratnoj mehaniziranoj berbi.

Morfološka svojstva ploda

Plod rajčice je dvo- ili višekomorna sočna boba različitog oblika, boje i veličine. Može imati 2 do 3 komore, 3 do 5 komora ili više ako je plod jako mesnat.

Na veličinu i oblik ploda utječe stupanj oprašivanja koji određuje broj sjemenki koje ispunjavaju svaku komoru. Oblik ploda je određen odnosom visine i promjera ploda, a može biti spljošten, okruglospljošten, okrugao, okrugao malo izdužen, ovalni, kruškoliki s kljunastim vrhom, ovalan s kljunastim vrhom, izduženo prizmatičan, okruglo prizmatičan i kruškolik. Nedozreli plodovi su zelene boje, dok plod počne dozrijevati mijenja boju pokožice u bezbojnu ili žutu, a zreli plod je žute, narančaste, ružičaste, crvene ili crvenoljubičaste boje.

Kad se govori o veličini, postoje kultivari čiji su plodovi teški svega nekoliko grama do onih s težinom većom od pola kilograma. Prema krupnoći, osnovna podjela kultivara za svježu potrošnju je na trešnjolike ili „cherry“ (masa ploda < 30 g); koktel (masa ploda oko 50 g); grozdaste ili „grappolo“ (mase ploda od 80 do 120 g) i krupnoplodne ili „beefsteak“ (mase ploda od 150 do 250 g i više). Neki strani autori navode sedam tipova rajčice: „cherry“, „grape“, „roma“, „beefsteak“, „heirloom“, „vine“ i „green“.

a
b
c
d

Prema krupnoći plodovi rajčice se najčešće dijele na a)trešnjolike, b)koktel, c) grozdaste i d)krupnoplodne

Osim sortnih osobina na krupnoću ploda utječu klimatski i zemljišni uvjeti, tehnologija proizvodnje kao i položaj ploda na biljci i u grozdu. Prema Lešić i sur. (2016) veličina ploda klasira se prema promjeru ploda na: vrlo sitni (manji od 3 cm), sitni (3 do 5 cm), srednji (5 do 8 cm), krupni (8 do 10 cm), vrlo krupni (veći od 10 cm).

Više od 90% svježe mase ploda rajčice predstavlja voda, a dostupnost vode biljci može utjecati na veličinu ploda. Na veličinu ploda značajan utjecaj ima količina sunčevog zračenja. Veličina se smanjuje sa smanjenjem intenziteta osvjetljenja kao i povećanjem gustoće sklopa biljaka. Utvrđeno je kako je broj plodova u grozdu u korelaciji s dnevnom količinom svjetla, posebno kad je manja od 1,5 MJ m-2 dan-1. Pri visokim temperaturama tijekom ljeta brže završava rast ploda i prije počinje dozrijevanje odnosno promjena boje, što znači da će isti kultivar razviti sitnije plodove tijekom ljetnih vrućina u odnosu na plodove razvijene ranije u proljeće ili kasnije u jesen.

Prikraćivanje cvjetnih grana ili uklanjanje pojedinih plodova povećava veličinu preostalih plodova u grozdu i istovremeno ujednačava dozrijevanje, dok uklanjanje plodova s nižih grozdova može pozitivno utjecati na veličinu plodova na preostalim grozdovima. Iako je indeks berbe (biomasa plodova u ukupnoj biomasi biljke) za rajčicu između 65 i 72 %, prinos plodova je ograničen. Veličina i broj plodova su povezani s ukupnim prinosom jer ukupni prinos ostaje približno konstantan u nizu okolišnih uvjeta, dok će se veličina i broj ploda prilagoditi ukupnom potencijalu prinosa (tj. manji broj krupnijih plodova ili veći broj sitnijih).

Uzgoj i namjena

Dozrijevanje i berba

Kvaliteta plodova

Tablica 1: Kvalitativne osobine ploda rajčice različitih tipova kultivara (prema Leonardi i sur., 2000; Soare i sur., 2019)

Čuvanje plodova poslije berbe

Neobične sorte rajčice

Koji kultivar rajčice je za koju namjenu, kako se dijele rajčice prema dobi dozrijevanja, koji se kultivar rajčice preporučuje za kakav uzgoj, u kojoj se fazi dozrijevanja rajčice beru za tržište, pri kojoj se temperaturi i u kakvim uvjetima skladište i čuvaju, iz čega proizlazi aroma rajčice, koji su parametri kvalitete rajčice te koje su to neobične sorte rajčice saznajte u prilogu Gospodarskog lista broj 7 od 15. travnja 2020.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakCvjećari traže hrvatske tulipane
Sljedeći članakNoćurak – za jači imunološki sustav
doc. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.