U Hrvatskoj se uzgaja oko 60 vrsta povrća, ali prosječni su prinosi relativno niski i ne odgovaraju stvarnim mogućnostima. Zahvaljujući regionalnoj posebnosti Hrvatske uzgoj različitog povrća i ponuda na tržištu moguća je gotovo cijele godine. Mnogi proizvođači koji koriste suvremene tehnologije postižu prinose pri uzgoju povrća na europskoj razini. Osim tržne proizvodnje, povrće uzgaja gotovo svaki posjednik zemlje za svoje potrebe.
Brojni vlasnici kuća za odmor također uzgajaju povrće radi želje za rekreacijom i poboljšanjem kućnog proračuna. U nekim hrvatskim područjima čak dvije trećina kućanstva (65 %) izjavljuje da ima neki oblik poljoprivredne proizvodnje. Također, u nekim se gradovima raširila proizvodnja povrća na malim zakupljenim površinama u neposrednoj blizini stambenih objekata. Stoga se procjenjuje da je broj proizvođača povrća u našoj zemlji veći nego bilo koje druge skupine bilja.
Štetni organizmi unište trećinu prinosa
Još sredinom 1990-tih godina procijenilo se da štetni organizmi u Republici Hrvatskoj unište do 30 % potencijalnog prinosa povrća. Ako tom gubitku dodamo veliko smanjenje kakvoće povrća tijekom skladištenja, tada štete koji povrću nanose različiti nametnici iznose gotovo polovicu od ostvarenog prihoda. Povrće napada oko 400 vrsta kukaca i drugih životinja, gotovo isto toliko različitih vrsta uzročnika bolesti (gljivica, bakterija, virusa), a 200-300 vrsta korova ometa njihov normalan rast i razvoj. Nema jedinstvenog načina za suzbijanje svih tih neželjenih organizama, jer se gotovo svaka vrsta suzbija drukčije. Katkada se iste vrste štetnih organizama na različitim vrstama povrća suzbijaju na različit način.
,,Od polja do stolaʺ
Većina povrtnih vrsta ima uglavnom kratku vegetaciju (npr. lisnato povrće manje od 60 dana), a najčešće su namijenjeni svježoj potrošnji. Iz tih razloga sredstva za zaštitu bilja na povrću, osim učinkovitosti na najvažnije kategorije neželjenih organizama i selektivnosti za kulturnu biljku, moraju osigurati stroge toksikološke zahtjeve prema maksimalno dopuštenim ostacima (MDK) u vrijeme berbe i stavljanja na tržište (rezidui). Jedan od ključnih dijelova Europskog zelenog plana je strategija ,,Od polja do stolaʺ. Ona u narednom programskom razdoblju podrazumijeva uvođenje velikih promjena u poljoprivredi radi smanjenja uporabe mineralnih gnojiva i kemijskih sredstva za zaštitu bilja 25-50 % do 2030. Veliki izazov proizvođačima povrća u narednim godinama je povećanje proizvodnje. Sve kako bi zadovoljili nacionalne potrebe, ali bez štetnih utjecaja na okoliš i klimu.
Hrvatski proizvođači povrća (i voća) – dobavljači na veliko nekim stranim trgovačkim lancima još od 2016. godine moraju poštivati dodatne interne zahtjeve na smanjenje ostataka pesticida (rezidue), a sadržane u “GlobalGAP” normi. Zahtjevi na mjerljive ostatke pesticida “prisiljavaju” i hrvatske proizvođače povrća (i voća) na usvajanje “No Residue” tehnologije. To je birati ekološki prihvatljiva sredstva za zaštitu bilja koja uz stručnu primjenu nisu opasna za ljude i korisne organizme – prirodne neprijatelje, oprašivače, humifikatore, koji ne onečišćuju okoliš, te što manje negativno djeluju na biološku raznolikost vrsta u prirodi.
U nekim povrtnim vrstama zadnjih godina za neke od dominantnih neželjenih organizama u našoj zemlji više nema registriranih kemijskih sredstva za zaštitu bilja: primjerice povrtne muhe u lukovičastom povrću i kupusnjačama, širokolisni korovi pri uzgoju peršina ili uzročnici bakterijskih bolesti na različitim povrtnim vrstama.
Osim izravnih mjera suzbijanja neželjenih organizama primjenom kemijskih sredstva za zaštitu bilja, u povrću možemo smanjiti štete od uzročnika bolesti, štetnika i korova različitim drugim (“nekemijskim”) mjerama: agrotehničkim, mehaničkim, fizikalnim i biološkim.
Biološke mjere zaštite bilja
Zadnjih godina u proizvodnji povrća biološke mjere zaštite bilja postaju redovita praksa. Primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja ima određene nedostatke – (kratka vegetacija, noviji standardi trgovačkih lanaca na ostatke ili rezidue pesticida).
Na hrvatskom se tržištu više od desetak sezona pojavljuju korisni mikroorganizmi. Oni se kao antagonisti širokog spektra koriste u biološkoj zaštiti usjeva od nekih gljivičnih i bakterijskih bolesti (npr. Trichoderma spp., Bacillus subtilis i dr.) (vidi Tablicu 1.). Naime, patogeni mikroorganizmi nisu osamljeni. Prije ili poslije uspostavljanja parazitskog odnosa s višom biljkom mogu biti vrlo ranjivi kad se nađu zajedno s prirodno selekcioniranim suparnicima. Na tom principu se temelji mikrobiološka borba. Mikroorganizmi se u prirodi bore jedni protiv drugih na nekoliko načina: nadmetanje – kompeticija, antibioza, parazitizam i inducirana rezistentnost.
Tablica 1. Neki “mikrobiološki stimulatori” (ili “poboljšivači tla”) dostupni za primjenu kao biološka gnojiva u hortikulturi, a višegodišnjim pokusima potvrđena i njihova postrana djelotvornost na različite uzročnike biljnih bolesti (“No Residue”)
| Korisni mikroorganizmi | Pripravak | Primjena |
| Trichoderma asperellum | Trifender Pro | mrkva, luk, rajčica, paprika, luk, češnjak, krumpir |
| Trichoderma harzianum | Trianum | povrtlarstvo |
| Trichoderma atroviride, Glomus sp. | Tiffi | povrtlarstvo |
| Bacillus subtilis | BioLife, Ekstrasol | povrtlarstvo |
| Bacillus subtilis, Bacillus megaterium, Saccharomyces sp. | Pro-Bac, Mikroorganizmi | povrtlarstvo |
Mikorizne gljivice (npr. Glomus spp.) žive na korijenu biljaka domaćina i biljke čine otpornije na određene bolesti kao i nepovoljne okolišne uvjete (npr. suša). Pritom gljivice kroz korijen biljaka dobivaju ugljikohidrate (šećere iz fotosinteze). U biljkama se zauzvrat povećava koncentracija određenih hormona koji povećavaju razinu nekih sekundarnih tvari (flavonidi, terpenoidi) i štite biljke od stresa i bolesti.
Često korisni mikroorganizmi na različite načine djeluju na štetne patogene (kao hiperparaziti ili antagonisti širokog spektra koji u određenim uvjetima produciraju neke toksične spojeve koji štete patogenima), te se u novije vrijeme nude na tržištu kao mikrobiološki imuno-stimulatori i poboljšivači tla (vidi Tablicu 1.).
U našoj zemlji je pri uzgoju presadnica salate potvrđeno da mikrobiološki pripravak na osnovi Trichoderma harzianum ima djelotvornost kao standardni kemijski fungicidi (npr. propamokarb-hidroksid) pri suzbijanju nekih važnijih uzročnika polijeganja mladih biljčica (npr. Pythium, Rhizoctonia).
Posljednjih godina na našem se tržištu registriraju i biološki fungicidi (bio-fungicidi), odnosno živi mikroorganizmi. Oni izravno ili posredno djeluju na različite uzročnike biljnih bolesti. Kao dopuštena biološka sredstva prošli su postupak dokazivanja učinkovitosti prema kriterijima ocjene u Europskoj Uniji (vidi Tablicu 2.) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Tablica 2. Neki biološki fungicidi registrirani zadnjih godina za primjenu u našoj zemlji radi suzbijanja patogena u povrtnom bilju (“No Residue”) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)
| Korisni antagonist | Trgovački pripravak | Primjena (kultura, uzročnici bolesti) | Ograničenja |
| Bacillus pumilus soj QST 2808 | Sonata SC | dinja, lubenica, tikvica, tikva, rajčica, paprika, patlidžan: pepelnica! | 5-10 lit./ha (6x); K=1 dan |
| Bacillus amyloliquefaciens (ranije subtilis soj QST 713) | Serenade ASO SC | krumpir (bijela noga); lisnato i plodovito povrće (plijesan i bakterijska pjegavost). | 2,5-10 lit./ha (1-6x)(ovisno o kulturi); K=nije primjenljivo |
| Pseudomonas sp. soj DZMZ 13134 | Proradix WP | krumpir (bijela noga, srebrolikost); batat, čičoka, jam (Rhizoctonia) | 60 g/ha (K=65-90 dana za krumpir) |
| Pythium oligrandum soj M1 | Polyversum WP | povrće, začinsko bilje (siva plijesan, bijela trulež, pepelnica) | 0,1-0,3 kg/ha; K=nije primjenljivo |
Botanički ili biljni pesticidi (vidi Tablicu 3.) su sekundarni metaboliti biljaka kemijskog podrijetla. Oni imaju obrambenu svrhu u biljnom tkivu radi zaštite od napada neželjenih organizama.
Zbog višestruke prednosti bioloških sredstva (biopesticida) i botaničkih (biljnih) pripravaka u odnosu na kemijska sredstva za zaštitu bilja, a kako ih zadnjih godina ima sve više na hrvatskom tržištu (vidi Tablice 1., 2., 3.), svakako ih treba koristiti u tržnoj i amaterskoj proizvodnji različitih skupina povrća.
Tablica 3. Neki botanički (biljni) pripravci fungicidnog učinka na našem tržištu ili njihovo spravljanje na domaćinstvima može umanjiti pojavu uzročnika bolesti na više vrsta povrća
| Botanički pripravci | Spektar djelotvornosti u povrću |
| ekstrakt preslice (Equisetum Plus, Equibasic) | pepelnice, hrđe, bolesti skladištenja |
| ekstrakt koprive i vrbe (PlanTonic) | plamenjače, pepelnice, pjegavosti |
| juha ili čaj ili ekstrakt od paprati, vratića, preslice, luka i češnjaka | pepelnice, plijesni, hrđe i druge gljivične bolesti |
Tablica 4. Osnovne prednosti primjene bioloških sredstva (biopesticida) i botaničkih (biljnih) pripravaka
| Nema štetnih ostataka (rezidua) kao kod kemijskih sredstva za zaštitu bilja. |
| Manji negativni učinak na korisne i neciljane organizme (prirodni neprijatelji, oprašivači, humifikatori). |
| Niska toksičnost za druge životinjske organizme i čovjeka. |
| Manji negativan utjecaj na biljke (većina nije fitotoksična za usjeve). |
| Štetni organizmi ne razvijaju otpornost (rezistentnost), kao na većinu kemijskih sredstva za zaštitu bilja. |
Praktična iskustva iz Međimurja
U Međimurju se još od 2002. provode poljski pokusi u kojima pored dominantnih kemijskih skupina u programima zaštite hortikulturnog bilja (npr. krumpir, rajčica, luk, mrkva, celer, krastavci) istražujemo primjenu mikrobioloških pripravaka i ostalih sredstva za zaštitu bilja dozvoljenih za primjenu u ekološkoj poljoprivredi (vidi Tablice 1., 2., 3.). Pritom višegodišnja istraživanja potvrđuju da preventivnom primjenom mikroorganizama Trichoderma spp., Bacillus subtilis (Bacillus amyloliquefaciens), Bacillus pumilus i Pythium oligrandum možemo očekivati dobru učinkovitost pri suzbijanju važnijih uzročnika bolesti (npr. bolesti rasada, zemljišne bolesti korjenastog, gomoljastog i lukovičastog povrća, plamenjače, pepelnice, plijesni i dr.).
Mjernim uređajima je potrebno prikupljati svake sezone meteorološke podatke i procijeniti njihov utjecaj na prvu pojavu i naknadni razvoj najvažnijih uzročnika bolesti povrća. U odnosu na kemijska sredstva za zaštitu bilja noviji pristup naizmjenične primjene bioloških i biljnih (ili botaničkih) sredstva traži preventivni pristup. Ova su sredstva nešto su slabije biološke učinkovitosti u odnosu na kemijske pripravke, pa je potrebno ponavljanje aplikacije nakon svakih 20-25 mm kiše – npr. protiv ,,multicikličkihʺ uzročnika bolesti.
Prikupljanje meteoroloških uvjeta u povrtnim usjevima vrlo je bitno radi procjene uvjeta stresa i zbog prognoze pojave i optimalnih rokova suzbijanja različitih uzročnika bolesti i štetnika: npr. kod prognoze plamenjače (Pseudoperonospora) pri otvorenom uzgoju krastavca kornišona (lijevo). Prva iskustva primjene mikrobioloških pripravaka (Glomus sp., Bacillus sp.) i biljnih ekstrakta (vrba, kopriva) pokazuju određenu djelotvornost na plamenjaču krastavca kornišona (na slikama u sredini i desno izgled netretiranih i tretiranih biljaka, srpanj 2017.).
Foto: mr. sc. Milorad Šubić, dipl. ing. agr.
