Ovo je najčešća grupa biostimulansa na tržištu. Pozitivan učinak primjene aminokiselina na biljke u prevenciji i oporavku od stresnih uvjeta poznat je već dugi niz godina. Dosadašnjim znanstvenim istraživanjima utvrđeno je postojanje više od 250 različitih aminokiselina, od kojih za sada, dokazanu fiziološku ulogu ima 21 aminokiselina.
Tablica 1. Popis fiziološki važnih aminokiselina
Alanin Valin Glicin Fenilalanin Izoleucin Triptofan Leucin Triosin Prolin Aspartanska kis. Glutaminska kis. Arginin Histidin Lizin Serin Treonin Cistein Metionin Aspargin Glutamin Hidroksiprolin
Važno je napomenuti da svaki fiziološki proces u biljci zahtijeva prisutnost specifične aminokiseline. Stoga se po sastavu biostimulansa na bazi aminokiselina (aminogram) može procijeniti pogodnost pojedinog biostimulansa za primjenu protiv stresnih uvjeta. Tako su biostimulansi koji sadrže više količine prolina, glicina i glutaminske kiseline, namijenjeni protiv stresnih uvjeta niske i visoke temperature i nedostatka vode. S druge strane, biostimulansi koji sadrže visoku količinu lizina, vrlo su važni u metabolizmu i usvajanju hraniva u biljku. Dok biostimulansi koji sadrže visoku količinu fenilalanina, imaju važnu ulogu u dozrijevanju plodova i stvaranju više pigmenata boje u plodovima.
Što je aminogram?
Aminogram prikazuje količinu pojedinih aminokiselina te je važan parametar, prilikom izbora preparata, jer sve aminokiseline nemaju jednaku fiziološku ulogu.
Tablica 2. Fiziološke uloge pojedinih aminokiselina
Aminokiselina Fiziološka uloga aminokiseline Prolin Abiotski stres (suša, visoka temperatura)
Cvatnja i oplodnjaGlutaminska kiselina Sinteza ostalih aminokiselina u biljci
Otpornost na stresne uvjete
Sinteza klorofilaGlicina Otpornost na stresne uvjete Aktivator procesa fotosinteze Arginin Razvoj korijena
Sinteza hormona rasta (auxina)Alanin Sinteza klorofila Aspartanska kiselina Poboljšano usvajanje i metabolizam hraniva Lizina Prekursor sinteze ostalih aminokiselina u biljci Metabolizam hraniva u biljci Fenilalanin Prekursor sinteze antocijana (tvari boje) Valina, Leucina Prekursor sinteze aromatskih spojeva
Aminokiseline su specifični spojevi koji se sastoje od amino grupe (koja imaja visoki pH) i karboksilne grupe (grupa s niskim pH vrijednostima) te centralno smještenog atoma ugljika. Ovisno o položaju amino grupe, mogu biti L- i D- aminokiseline, te su sa strane biljke, u metabolizmu iskoristive samo slobodne (nevezane) L-aminokiseline. Posebnost aminokiselina je da su to spojevi niske molekularne mase, lako se usvajaju (nije potrebna dodatna energija za usvajanje, što je naročito važno kada su biljke pod stresnim uvjetima) i lako penetriraju u list te ne ovise o aktivnosti klorofila. Folijarna primjena aminokiselina daje brz i učinkovit odgovor na stresne uvjete tijekom vegetacije svih poljoprivrednih kultura.
Zašto je važno poznavati količinu slobodnih aminokiselina u biostimulansu?
Slobodne aminokiseline su jedini aktivni dio biostimulansa te će učinak i doza primjene biostimulansa ovisiti o količini slobodnih aminokiselina. Nažalost, dio trgovaca vrlo agresivno reklamira samo količinu ukupnih aminokiselina u svojim proizvodima i time vrlo često dovodi u zabludu kupce svojih proizvoda.
Prema porijeklu sirovine za ekstrakciju amino kiselina, iste se mogu podijeliti na:
- Aminokiseline ekstrahirane iz materijala životinjskog porijekla
- Aminokiseline ekstrahirane iz materijala biljnog porijekla
- Sintetske aminokiseline
- Aminokiseline dobivene iz metabolita mikroorganizama
Sa stajališta biljke, ne postoje razlike u usvajanju aminokiselina dobivenih iz različitih izvornih sirovina. Biljka prepoznaje određene aminokiseline prema biokemijskom sastavu, ne prema porijeklu sirovine te ih kao takve može uključiti u svoje fiziološke procese.
Pročitajte još:
Primjena biostimulansa kod pojave stresnih uvjeta u poljoprivrednoj proizvodnji
Biostimulansi na bazi morskih algi
Biostimulansi na bazi huminskih kiselina
Što je stres i koji su oblici stresa u poljoprivrednoj proizvodnji?
Primjena preparata na bazi silicija
