Cvjetača (Brassica oleracea L. var. botrytis) poput ostalih kupusnjača potječe iz Mediterana i Bliskog istoka. Kao povrće se upotrebljava veliki, najčešće bijeli, metamorfozirani cvat s nekoliko mlađih listića. On čini čak oko 40 % nadzemnog dijela biljke. Od cvjetače se pripremaju juhe, složenci s povrćem, mesom i ribom, zatim razni prilozi ili se cvat kuha „na lešo“, a može se i konzervirati.
Ovisno o genotipu cvat cvjetače može biti polukuglastog, stožastog ili oblika diska. Osim bijele boje, može biti žuti, narančasti, zeleni, ružičasti ili grimizni. Ako se cvat ne ubere u tehnološkoj zrelosti dolazi do nepoželjnog prorastanja, odnosno izduživanja cvjetnih grana te cvat postaje rahli.
Nadalje, ako je bijeli cvat izložen neko vrijeme suncu, može brzo požutjeti i posmeđiti. Stoga, kako bi se očuvala željena bijela boja cvata, nekim kultivarima s uspravnim listovima gumicom se mogu povezati vrhovi listova i tako spriječiti negativan učinak UV zraka.
Osjetljiva na mraz
Prema biološkim zahtjevima cvjetača se ubraja u mezofilne biljne vrste koje počinju nicati pri niskim pozitivnim temperaturama (1-3 °C). Pri optimalnoj temperaturi od 20 °C sjeme će niknuti već za 5 dana. Za vegetativni rast cvjetače optimalne su temperature između 13 i 18 °C. Pri temperaturama ispod 4 i iznad 25 °C rast zaustavlja, odnosno odgađa se zametanje cvata.
Otpornost cvjetače na negativne temperature ovisit će prije svega o fazi rasta biljke te naravno roku uzgoja. Mlade biljke u juvenilnoj fazi (prije zametanja cvata) u proljetnom uzgoju mogu podnijeti do -5 °C. Ozimi i zimski kultivari mogu do -10 °C. U fazi zametnutog cvata, cvat koji je dobro zaštićen listovima može podnijeti mraz i hladnoću do -2 °C. Međutim, nakon blage jeseni i intenzivnog rasta cvat može tijekom zime biti jako osjetljiv na mraz i hladne vjetrove.
Puno kultivara cvjetače
Na našem tržištu postoji puno kultivara koji se ovisno o morfološkim osobinama svrstavaju u nekoliko osnovnih tipova. To su Erfurtski, Alpha, Mechelse, Lecerf, Jesenski orijaši, Talijanski orijaši i Roscoff. Posebno interesantan je tip cvjetače Romanesco, kojeg karakteriziraju kultivari polukuglastog, svijetlozelenog cvata s izraženim koničnim granama. Tako ovaj tip cvjetače djeluje ukrasno i efektno u svakom povrtnjaku.
Ovisno o trajanju vegetacije od sadnje do berbe kultivari cvjetače obično se dijele na: rane (60 do 100 dana), srednjerane (101 do 130 dana), kasne (131 do 200 dana) i ozime (više od 200 dana). U kontinentalnom području uzgajaju se proljetni i jesenski kultivari. U mediteranskom prednost treba dati jesenskim kultivarima, a moguć je i zimski te ozimi uzgoj. Uzgojem ljetnih i rano jesenskih kultivara u brdsko-planinskom području cvjetača na tržištu može biti prisutna tijekom cijele godine. Mogući rokovi uzgoja cvjetače prikazani su u Tablici 1.
Osjetljiva na pomanjkanje bora i molibdena
Za postizanje očekivanog prinosa od 3 kg/m2 (30 t/ha) potrebno je gnojiti sa 119 gr/m2 (1190 kg/ha) mineralnog gnojiva NPK formulacije 7-14-21. Prihranu u količini od 52 g/m2 (520 kg/ha) u obliku KAN dušičnog gnojiva moguće je podijeliti kroz 2-3 navrata tijekom vegetacije. Prva prihrana može se provesti 3 tjedna nakon sadnje. Druga nakon mjesec dana, a za kasne kultivare dulje vegetacije moguća je i treća prihrana.
Za uzgoj cvjetače preporuča se birati srednje teška tla, dobre strukture i kapaciteta za vodu, neutralne ili blago kisele reakcije. Na bazičnim tlima može se pojaviti šupljikavost stabljike, kao rezultat pomanjkanja bora. Na takvim tlima treba u osnovnoj gnojidbi dodati boraks ili bornu kiselinu (0, 20 % ) pri pojavi znakova bolesti. Osim bora, može se javiti i nedostatak molibdena vidljiv u vidu deformiranih i smanjenih listova. Nedostatak kalcija rezultira uvijanjem unutrašnjih listova rozete te zakržljalim cvatom.
Iako je cvjetaču moguće uzgajati izravnom sjetvom na otvorenu površinu, zbog brojnih nedostataka tog načina proizvodnje (veći utrošak sjemena, neujednačenost biljaka itd.) cvjetača se uzgaja uglavnom iz presadnica s grudom supstrata. Proljetni kultivari mogu se saditi nakon 40-ak dana kad imaju 5 razvijenih listova. Kod kasnijih kultivara potrebna veličina presadnica postiže za 25 do 35 dana. Tjedan dana prije sadnje provodi se tzv. kaljenje presadnica, odnosno prilagođavanje presadnica vanjskim uvjetima. To se postiže zračenjem i provjetravanjem zaštićenog prostora.
Rani kultivari sade se na preporučeni razmak 50 cm × 50 cm, čime se postižu 4 biljke/m2. Kasniji kultivari su bujnijeg rasta pa im treba razmak redova od 60 do 80 cm. Razmak u redu je 50 do 70 cm (sklop 2,5 do 3 biljke/m2). Najbujniji su ozimi kultivari, sa samo 2 biljke/m2. Osim klasičnih veličina cvatova u porastu je i potražnja za „mini cvjetačama“, promjera cvata 5 do 8 cm, koje se sade u gustom sklopu od 20 do 40 biljaka/m2.
Međurednom obradom do zatvaranja redova održava se povoljna površinska struktura tla, a istovremeno se suzbijaju korovi u usjevu. Važno je navesti da je cvjetača u odnosu na ostale kupusnjače osjetljivija na herbicide. Primjenom malča od crne polietilenske folije sprječava se rast korova, a ujedno dolazi do bržeg zagrijavanja tla.
Kad se cvjetača bere?
Kad promjer cvata cvjetače bude veći od 10 cm nastupa vrijeme berbe. Berba se provodi selektivno prema dospijeću cvatova i najčešće se provodi ručno (osim „mini cvjetača“ koje se beru mehanizirano), rezanjem s nožem ispod cvata ostavljajući nešto lišća sa strane, koje se potom orezuje ovisno o zahtjevima kupca. Prinosi jako variraju ovisno o kultivaru, veličini cvata, vremenu berbe kao i roku te načinu uzgoja, ali može se očekivati od 1 do 4 kg/m2 (10 do 40 t/ha). Ubrana cvjetača u hladnjaku može izdržati i do nekoliko tjedana uz uvjet da se ne skladišti u blizini s voćnim i povrtnim vrstama koje obilno izdvajaju etilen disanjem (npr. rajčica, dinja, jabuka, banana, kruška, šljiva, breskva, nektarina, avokado i sl.).
Tablica 1. Rokovi uzgoja cvjetače u kontinentalnom i mediteranskom području (Izvor: Lešić i sur., 2016)Kultivari Sjetva mjesec/tjedan Sadnja mjesec/tjedan Berba mjesec/tjedan Kontinentalno područje Rani veljača/3. – ožujak/1. ožujak/4. – travanj/1. svibanj/3. – lipanj/4. Srednje rani* ožujak/4. – travanj/3. svibanj/1. – svibanj/4. srpanj/1. – kolovoz/4. Jesenski travanj/4. – svibanj/3. lipanj/1. – lipanj/4. rujan/1. – studeni/2. Mediteransko područje Rani siječanj/3. – veljača/2. ožujak/1. – ožujak/4. svibanj/1. – lipanj/2. Jesenski svibanj/1. – lipanj/2. lipanj/1. – srpanj/2. rujan/3. – studeni/4. Zimski srpanj/1. – srpanj/3. kolovoz/2. – kolovoz/4. prosinac/1. – veljača/4. Ozimi srpanj/3. – kolovoz/1. kolovoz/4. – rujan/2. ožujak/1. – svibanj/2.
