Snježana Vujnović (40) i njezin suprug Zoran (48) iz Prvče kraj Nove Gradiške bave se proizvodnjom povrća zadnjih 12 godina i kako navode, od uzgoja povrće žive i uzdržavaju obitelj. No, da nije sve idealno kazuje nam Snježana, jer su kupci naviknuli kupovati u trgovačkim centrima. Sve veći uvoz ne ulijeva sigurnost za budućnost naših proizvođača.
Vujnovići su krenuli u vlastitu proizvodnju jer su shvatili da imaju jako rodno tlo, a Zoran je radio u tvrtki koja je sve lošije poslovala, čak je radio i bez plaće, pa je Snježana predložila da krenu s proizvodnjom hrane. Tijekom ljetnih mjeseci u njihovih 15 plastenika najčešće se može pronaći rajčica, paprika, krastavci, kupusnjače, krumpir, luk, češnjak itd. Dosta je to kultura od kojih rade i proizvode s dodanom vrijednošću poput ajvara i kiselog kupusa. U zimskom razdoblju uzgajaju salatu, špinat, poriluk, kasni kelj, blitvu, rotkvicu… Na gotovo 2 ha koliko posjeduju, drže i nešto ratarskih kultura poput kukuruza, soje, pšenice, no to je na manjim površinama jer su se bazirali na povrćarstvo.
–Često nam pomažu susjedi, obitelj, pa i djeca uskaču, govori nam Snježana.
Ljudi, jedite sezonsko voće i povrće!
Na otvorenom rado sade i lubenice te dinje koje izvrsno rastu, a i posebno su slatke i ukusne. Na OPG-u Vujnović mogu se pronaći i presadnice paprike, rajčice, krastavaca, batat, kupusnjače, uglavnom sve ono što i sami uzgajaju. Ovi poljoprivrednici najčešće prodaju svoju robu na tržnici u Novoj Gradiški, a kad je sezona, to bude gotovo svakodnevno. No, možda će morati razmisliti i o drugim načinima prodaje, obzirom da su svjesni kako se vremena mijenjaju. Snježana je pomalo zabrinuta čime pojedini roditelji hrane svoju djecu.
–Zamislite kolika je to akumulacija pesticida u povrću i voću (posebno jagodama) za koje ne možete ponekad doznati niti podrijetlo proizvodnje, a domaće, izravno od proizvođača se ne kupuje jer je možda nekoliko centi skuplje i jer im nije sve na jednom mjestu i dostupno. Malo smo svi postali prekomotni, iskreno će Snježana.
Napominje „Ljudi, jedite sezonsko voće i povrće!“, s čime bismo se svakako složili. Rajčica se ne jede u prosincu, već tijekom ljeta, rane jeseni.
Mjera za mlade poljoprivrednike
S obzirom na to da su svoju proizvodnju širili sukladno zaradi, plastenik po plastenik, ipak su 2023. uspjeli u Mjeri 6.1.1. dobiti 50.000 eura za mlade poljoprivrednike što im je itekako dobro došlo jer su kupili traktor, prikolicu i dva velika plastenika. Snježana spominje kao njeguje i starinske sorte rajčice jer imaju poseban okus i miris poput volovskog srca, jabučara, a sade i zanimljivu sortu viva F1 koja je jako slatka i posebno ukusna. S obzirom na broj kultura rastu i problemi, pa se tako u veljači od štetnika najčešće javljaju lisne uši.
–Kalifornijski trips se zadnjih godina masovno pojavio, teško se borimo s njime jer ga je teško suzbiti, govori Snježana. Crveni pauk se isto dosta pojavio, ali se njega još koliko-toliko može uspješno subijati. No, najveći problem su vremenske nepogode na koje ne možemo utjecati, a koje znaju napraviti velike štete. Ljudi potpišu ugovor o otkupu robe, pa se dogodi takvo zlo i upropasti vam cijelu sezonu, sav trud i robu, navodi Snježana.
Povrće izvrsne kvalitete
Budući da smo se osobno uvjerili u izvrsnu kvalitetu povrća s OPG-a Vujnović, zanimalo nas je i čime gnoje, pa nam je Snježana kazala kako to uobičajeno bude organsko, peletirano gnojivo, ali gnoje i folijarno, a koriste i biostimulatore koji povećavaju otpornost samih biljaka. Za osiguranja kažu kako često nude sve i svašta, a kad treba isplatiti odštetu kreću problemi, pa savjetuju da se oprezno čitaju ugovori. Mi se nadamo će netko dok bude čitao ovaj članak razmisliti dva put prije nego krene u nabavku voća i povrća i razmisli koji su benefiti domaće proizvedene hrane, posebno od naših vrijednih OPG-ovaca. Jer ono smo što jedemo!
Foto: Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.; Kristina Pawelitsch, mag. ing. agr.
