Suzbijanje štetnih organizama (kukaca, biljnih patogena i korova) u poljoprivredi jedna je od najvažnijih zadaća za održavanje zdravih usjeva i nasada. Tradicionalne kemijske metode suzbijanja štetnih organizama često imaju negativan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi, ali se i u posljednjih godina pokazuju kao neučinkovite zbog pojave rezistentnosti štetnih organizama na sve veći broj aktivnih kemijskih tvari koje su na tržištu dostupne (npr. repičin sjajnika rezistentan je na gotove sve aktivne tvari, kalifornijski trips na paprici, staklenički štitasti moljac na polodovitom povrću, žitni balac … također su rezistentni na registrirane i dostupne aktivne tvari …).
Kao alternativa kemijskom suzbijanju, sve se više prakticiraju i istražuju nekemijske mjere suzbijanja štetnih organizama, ali i intenzivno se istražuju imunološki odgovori biljaka na napad štetnika i biljnih patogena čiji su rezultati vrlo korisni i aplikativni.
Promjene navika prehrane, ali i uzgoja bilja
Uzimajući u obzir obilježja poslijeratnih generacija („baby boomeri“) i njihov odnos prema prehrani te uvjete u kojima su odrasli, zaključuje se da im je dostupnost hrane bila vrlo oskudna i cijenjena, a prehrana nezdrava što je ostavilo zdravstvene posljedice (pretilost, dijabetes…).
Milenijalci i Z generacija (rođeni između sredine 1990-ih i početka 2010-ih), donijeli su novi i drukčiji pristup prehrani od prethodnih generacija (generacije„baby boomeri“ i x) što uključuje zdraviju prehranu i ekološki osvješteniju proizvodnju hrane. Njihova angažiranost na društvenim mrežama i promicanje društvene odgovornosti u proizvodnji i potrošnji hrane imala je i ima veliki potencijalni učinak na stvaranje održivijeg sustava proizvodnje hrane i zdravije prehrane. Dakako, „etiketiranje“ generacija nije prihvatljivo i sve se više ljudi bez obzira na generacijsku različitost i pripadnost zanima za zdraviji način života i pazi na kvalitetu hrane koju konzumiraju.
Zeleni plan
Slijedom navedenog i legislativa EU prati trendove u prehrani, a poljoprivredna se proizvodnja kao i prehrambena industrija prilagođavaju trendovima milenijalaca, Z generaciji i nadolazećoj alfa generaciji (rođeni nakon 2010. godine), dok znanost zainteresiranima nudi nove spoznaje. Stari model integrirane proizvodnje/zaštite bilja (IPM) nadograđen je novim konceptom koji je prikladan za moderno doba, uvažava promjene u navikama potrošača i potiče preispitivanje onoga što se smatra održivim.
Prema Dara (2019) nova definicija integrirane zaštite poljoprivrednih kultura od štetnih organizama objašnjava IPM kao pristup suzbijanja štetnih organizama koji se provodi na ekonomski održiv, socijalno prihvatljiv i ekološki siguran način.
Europska je unija u borbi protiv klimatskih promjena i postizanju održivosti do 2050. godine donijela sveobuhvatni plan pod nazivom Zeleni plan (Green Deal) u kojem je poljoprivreda ključni sektor kako bi se postigli zadani ciljevi odnosno smanjio udio emisije stakleničkih plinova i smanjio negativan utjecaj na bioraznolikost. Poticat će se održiva poljoprivredna praksa, promicati lokalna proizvodnja hrane, razvoj obnovljivih izvora energije i održivih načina transporta. Green Deal je prilika za transformaciju poljoprivrednog sektora u Europi u održiviji i učinkovitiji sustav proizvodnje hrane koji će biti bolji za ljude i planet.
PROČITAJTE JOŠ:
Nekemijske mjere u suzbijanju štetnika
Pišu: prof. dr. sc. Tanja Gotlin Čuljak
izv. prof. dr. sc. Ivan Juran
Zavod za poljoprivrednu zoologiju
Agronomski fakultet u Zagrebu
 u poljoprivredi jedna je od najvažnijih zadaća za održavanje zdravih usjeva i nasada.){kind=link}