Goran Vrabec iz Igrišća, nositelj brenda ,,Volim ljuto”, najbolji je hrvatski mladi poljoprivrednik u 2021. godini. Izbor je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, organizirala Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta izbora najboljega mladog poljoprivrednika za Hrvatsku iz redova Europske pučke stranke.
Dok je polazio matematičku gimnaziju nije ni pomišljao baviti se poljoprivredom. Priznaje, bježao je od nje. I kao student FER-a, iako su roditelji uzgajali sezonsko povrće baš kako bi se on i sestra mogli školovati, više je bio naklonjen organizaciji evenata nego radu na zemlji. No, volio je pojesti ljuto, a ljutih začina u trgovinama i nije bilo. Preko interneta, iz Španjolske je naručio prvo sjeme chili paprika. Majka mu je pomogla u uzgoju te je niknulo dvadesetak biljaka,a onda i donijelo urod od nekoliko kilograma ljutih paprika.
Od dijeljenja umaka do limited edition
– Za mene previše. Nisam znao što bih s ljutim paprikama pa sam na internetu našao recept kako ih preraditi u umak. A onda je i umaka bilo previše, pa sam ga, kao božićni poklon, podijelio prijateljima. Dopalo im se, počeli su se javljati i pitati “ima li ga još”. Shvatio sam tada da bi od toga nešto i moglo biti i počeo se igrati. Dvije smo godine isprobavali, a onda sjeli i rekli: „Idemo to raditi, to je zaista dobro!“, pripovijeda Goran Vrabec, najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik.
Na njegovu se OPG-u, na otvorenu prostoru, ali natkrivenome mrežama protiv tuče, nešto manje i u plastenicima, uzgaja četrdesetak sorti ljutih paprika. Petnaestak sorti je primarnih, ostale su za pokusnu proizvodnju te limited edition proizvode.
Od 10 do 15 tona ljute paprike
– Testiramo sorte kako bi znali koje najbolje uspijevaju na našemu području, odnosno koje su najbolje za preradu u ljute fermentirane umake – kaže Vrabec.
Ljute umake – Vrabasco, Vrabanero i Brutalero, proizvodi u rasponu od pikantne, pa sve do ekstremne ljutine. Ljuti proizvodi uključuju i zimnicu, BBQ umake i sušene paprike. Godišnje se na njegovu OPG, na površini od 0,9 hektara, proizvede oko 10 do 15 tona ljutih paprika.
– Širit ćemo proizvodnju i podizati nove plastenike. Plan je već ove godine. Lani smo radili usporedbu, urod u plastenicima, ovisno o sorti, bio je bolji za 30 do 40 posto od uroda na otvorenu prostoru, kaže Vrabec. Napominje da je najveći izazov proizvodnje odabir vremena sadnje, jer mraza u Igrišću zna biti i početkom svibnja.
– Paprike sadimo od sredine travnja do sredine svibnja, a berba je od sredine srpnja do sredine listopada. Prerada kreće najkasnije u roku 24 sata od berbe. Paprike se čiste i melju i spremaju u plastične bačve. Dodaje im se sol, a potom fermentiraju, minimalno šest mjeseci. Dio paprike na fermentaciju ide i u drvene bačve, u kojima ostaje i tri do četiri godine, prije nego se pasira i uz dodatak octa, šećera i začina pretvori u umak. U našim proizvodima nema konzervansa, a rok upotrebe je, organoleptičkom i mikrobiološkom analizom, verificiran na dvije godine, govori Vrabec, dodajući da je poklonik jednostavne recepture i da se ona stalno usavršava.
Dodaje i da je ljutina individualna i varira od osobe do osobe.
Vjerujem da radimo dobru stvar
– Cilj ljutine nije oduzeti okus, već ga nadopuniti – kaže Goran Vrabec. Izborom za najboljega mladog poljoprivrednika, kaže, dobio je odličan marketing za svoje proizvode.
– Vjerujem u naš OPG, vjerujem da radimo dobru stvar, ali puno više znači kada vam to kaže struka. U svakoj grani poljoprivrede može se naći nešto drugačije, specifično. Ja sam krenuo smjerom koji je trajao nešto duže. Od onih sam koji znaju da ništa ne ide preko noći. Smatram da je vrlo važno krenuti prema brendiranju vlastitih proizvoda. Hrvatska je mala zemlja, s malim parcelama i ne može konkurirati masovnom proizvodnjom. Trebaju nam brendirani, premium proizvodi koji imaju dodanu vrijednost. Od samog uzgoja ljutih paprika ne bih imao ništa, ne znam kome bi ih mogao prodati. Možda bih i uspio, ali za smiješne novce. No, njihova prerada u gotovi proizvod dodana je vrijednost – govori Vrabec. Kroz Program ruralnog razvoja 2014.-2020. koristio je kredit za gradnju deset plastenika.
– Idem u smjeru kako bih ljudima pokazao da poljoprivreda može biti cool. Da ona nije samo kopanje motikom, već da se kroz brendirane proizvode na poljoprivredi može i zaraditi , govori najbolji mladi poljoprivrednik.