Iako se biljka može uzgojiti bez tla, ipak su joj potrebne sve tvari kao i pri rastu u tlu. Tako joj moramo osigurati sve što je potrebno za rast i razvoj, prije svega dovoljno vode i hranjivih mikro i makro elemenata koji se inače nalaze u tlu.

Postoji više tehnika hidroponskog uzgoja. Koju tehniku ćemo koristiti ovisi najviše o biljakama koje ćemo uzgajati.

Pri uzgoju salate i luka koristimo tehniku Nutrient-Film-Technique gdje hranjiva otopina teče kroz kanaliće, a pumpa ju miješa kako bi otopina mogla recirkulirati. Na taj način biljke dobivaju sve što im je potrebno.

Osim ove tehnike postoji i plutajući hidropon gdje se koriste bazeni ispunjeni hranjivom otopinom i u njima plutaju polistirenske ploče koje imaju na sebi različit broj utora i u te utore se sije sjeme. Kod utora se koristi inertni supstrat. Ovaj sustav utora je bolji za lisnate vrste.

Također postoje i sustavi pogodni za uzgoj plodovitog povrća. Osim horizontalnog hidroponskog uzgoja, postoji i vertikalni hidroponski uzgoj.

Prednosti hidroponskog uzgoja

  • radi se u zaštićenom prostoru;
  • puno je dulje razdoblje vegetacije pa se s uzgojem može krenuti jako rano, a onda nam i proizvod dolazi ranije nego inače.

Nedostaci hidroponskog uzgoja

  • lošija senzorika;
  • puno skuplji uzgoj nego uzgoj na tlu.

U videu ispod prof. dr. sc. Sanja Radman s Agronomskog fakulteta u Zagrebu prikazuje NFT sustav, plutajući hidropon i prednosti i nedostatke ove tehnike.

Prethodni članakKako uspješno zaštititi sjeme, lučice i presadnice?
Sljedeći članakNapolitana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.