Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja. Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon pet godina.
Plodored je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika. Početkom lipnja 2025. zabilježili smo na nezaštićenim gredicama dvije dominantne bolesti češnjaka u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca, te uz riječnu dolinu): hrđu (Puccinia allii) i bijelu trulež (Sclerotium cepivorum) (vidi Slike 17 i 18).
Tablica 3. Epidemiološki uvjeti razvoja za dvije dominantne bolesti češnjaka
| Uzročnik bolesti | Optimalni uvjeti za razvoj bolesti |
| Hrđa (Puccinia allii) | Za razvoj ne zahtijeva obilne oborine. Optimalne temperature za zarazu su 15°C, uz povišenu vlažnost zraka (97 %) u trajanju barem 4 sata. Temperature >24°C i <10°C manje su povoljne razvoju hrđe češnjaka. Ne prenosi se zaraženim biljnim ostacima u zemljištu. |
| Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) | Izvor bolesti se može održati “plodnim tijelima” (sklerociji) duže od 20 godina u zemljištu. Na temperaturama <9°C i višim od 24°C sklerociji su neaktivni, te zahtijevaju umjerene temperature (14-18°C) i umjerenu vlažnost zemljišta. |
Naizgled, simptomi hrđe (Puccinia) i bijele truleži (Sclerotium) na lišću češnjaka u poodmaklom stadiju patogeneze izgledaju slično (vidi Slike 17 i 18). Stariji listovi postaju žuto-smeđi. Kod hrđe se pojavljuju žuto-smeđi, izduženi “jastučići” (uredosorusi) (puni su prašne mase infektivnih uredospora). Infektivne uredo-spore mogu se vjetrom širiti na veće udaljenosti. Kasnije promijene boju u tamno-smeđu, jer postaju puni teleutospora.
Kod bijele truleži lišće češnjaka od vrha prema dolje počinje žutiti i naknadno odumire (posuši se). Mlade biljke brzo propadaju (npr. kod proljetnog češnjaka ako se uzgaja kod “prezimljujućeg izvora zaraze”). Kod jačih zaraza lišće se suši a glavice češnjeva ostaju manje. Kod ranije zaraze bijelom truleži glavice češnjaka postaju trule s neugodnim mirisom. Budući da se bijela trulež uspješno održava na zaraženim biljnim ostacima u zemljištu, može ograničiti proizvodnju na parcelama gdje se često uzgaja češnjak (čak i na manjim gredicama uz okućnice).
Koja će bolest biti dominantna ovisi o osjetljivosti uzgajanih tipova češnjaka, izvoru zaraze i optimalnim meteorološkim uvjetima (vidi Tablicu 3.). Veći dio zimskog razdoblja u kontinentalnim područjima naše zemlje nepovoljan je za razvoj ovih bolesti, ali u jadranskom području štete na zimskom tipu češnjaka mogu biti značajne (npr. bijela trulež se često javlja u Istri).
Tablica 4. Neki *meteorološki uvjeti zabilježeni u prvoj polovici 2025. godine u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu
| siječanj | veljača | ožujak | travanj | svibanj | lipanj | ||||||
| °C | mm | °C | mm | °C | mm | °C | mm | °C | mm | °C | mm |
| 3,25° | 26,2 | 1,45° | 20,8 | 8,38° | 76,4 | 12,91° | 33,4 | 14,71° | 39,2 | 22,26° | 24,2 |
*u višegodišnjim prosjecima tijekom siječnja u Međimurju očekujemo 30,6 mm uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 0,1°C; u veljači očekujemo 43,3 mm uz 0,7°C; u ožujku očekujemo 54,8 mm uz 5,6°C; u travnju očekujemo 53,5 mm uz 10,3°C; u svibnju očekujemo 73,7 mm uz 15,3°C; te u lipnju očekujemo 102,0 mm uz 18,4°C!
U prvoj polovici 2025. godine zabilježili smo samo 220,2 mm oborina (što je 137,7 mm manje od očekivane količine) (vidi Tablicu 4.)! Poznato je da jaču pojavu biljnih bolesti iz skupina hrđa i truleži očekujemo u iznadprosječno vlažnim uvjetima. Ali,tijekom proljetnog razdoblja zabilježeno je nekoliko “kišnih epizoda”: od 24.3. do 23.5. 2025. u središnjem je dijelu Međimurja uz riječnu dolinu padalo je ukupno 136,8 mm oborina. Obje opisane bolesti češnjaka imaju slične zahtjeve za toplinom i vlagom da bi uzrokovale na nezaštićenim usjevima opisane simptome i štete.
Ipak, zahtijevaju umjerenu vlažnost zemljišta (Sclerotium) i ne previše česte i obilne oborine (Puccinia)! Prve simptome primijetili smo krajem travnja (npr. Puccinia allii na dan 28.4.), a naknadno veći broj kišnih dana s manjim oborinama (u svibnju ih je zabilježeno 11) pogodovalo je širenju bolesti i jačem razvoju simptoma sve do propadanja većeg dijela oboljelih biljaka početkom lipnja o.g. (vidi Slike 17 i 18). U tržnoj proizvodnji češnjaka s uzgojem na polju u središnjem dijelu Međimurja, te uz primjenu fungicida tijekom kritičnog razdoblja u tri aplikacije (azoksistrobin, bakarni-oksiklorid, te boskalid & piraklostrobin) nije zabilježena pojava hrđe (Puccinia), niti bijele truleži češnjaka (Sclerotium).
Zanimljivost
Hrđa češnjaka (Puccinia alli) u nekim područjima svijeta, osim na češnjaku, uzrokuje štete na luku i/ili poriluku. Primjerice u zapadnoj Europi ova hrđa je vrlo česta na usjevima poriluka, dok u Kaliforniji poriluk nije uopće napadnut hrđom, premda su susjedni usjevi češnjaka jako napadnuti. Stoga zapadnoeuropski proizvođači sjemena poriluka naglašavaju njegovu osjetljivost/otpornost na hrđu. Na usjevima luka u Međimurju nismo pronalazili hrđu u ekonomski značajnim štetama. Gljivica uzročnik hrđe Puccinia allii pokazuje morfološku i genetičku raznolikost iz različitih svjetskih područja uzgoja lukovičastog povrća.
Mjere zaštite
Sakupljanje i spaljivanje zaraženih biljnih ostataka, te uzgoj češnjaka u plodoredu s ponovljenim uzgojem tek svake pete godine na istoj parceli osnovna je preventivna mjera zaštite. Kod hrđe češnjaka niti poštivanje agrotehničkog plodoreda nije jamstvo da bolesti neće biti. Sadni materijal češnjaka mora biti zdravstveno ispravan. Nekad se koristila praksa potapanja sadnog materijala u fungicidnu otopinu kako bi bijele truleži u usjevu bilo manje (koristiti se dikarboksimidi, ali su isti povučeni iz primjene ne području EU). Otporne varijante češnjaka na hrđu nisu dostupne, pa pojavu ove bolesti u optimalnim uvjetima valja očekivati.
Tablica 5. Neki organski i anorganski fungicidi dopušteni u našoj zemlji za primjenu u češnjaku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)
| Pripravak | Neželjeni organizmi | Primjena | Karenca |
| Difkor EC, Score | hrđa i koncentrična pjegavost | 0,5-0,8 lit./ha | 30 dana |
| Ortiva SC, Quadris | plamenjača, hrđa | 0,8-1 lit./ha | 7 dana |
| Signum DF | hrđa, bijela trulež, siva plijesan | 1,5 kg/ha | 14 dana |
| Neoram WG | plamenjača, siva plijesan | 0,25-0,35 % | 3 dana |
| Luna Experience | hrđa, purpurna pjegavost | 0,6-1 lit./ha | 7 dana |
Opisane je bolesti češnjaka moguće preventivno suzbijati primjenom dopuštenih fungicida u našoj zemlji (vidi Tablicu 5.). Dobro je jednom u sezoni primijeniti bakarni pripravak, obično u razdoblju kada dominira oblačno razdoblje s povremenim oborinama. Bakarni su pripravci s ograničenjima dopušteni u ekološkoj proizvodnji češnjaka. U integriranoj proizvodnji češnjaka vrlo učinkoviti program primjene započinjemo aplikacijom azoksistrobina, zatim u program jednom uvrstimo bakarni pripravak a mjere zaštite završavamo kombiniranim fungicidima (Signum DF ili Luna experience SC (vidi Tablicu 3.).
Tablica 6. Neki pripravci za zaštitu bilja tradicionalna ili biljnog (botaničkog) podrijetla, te na mikrobiološkoj osnovi, a koji su dopušteni u ekološkoj proizvodnji
| Trgovačko ime | Osnova | Spektar djelotvornosti | Primjena |
| Equisetum Plus | ekstrakt preslice | pjegavosti, pepelnice, hrđe | 1 % |
| Armicarb, Karbicure | kalij-hidrogenkarbonat | plijesni, truleži, pepelnice | 0,5 % |
| Ekstrasol, Pro-Bac | Bacillus subtilis | plijesni, truleži, pepelnice | 2-3 lit./ha |
| Chitosano | prirodni elicitor | plijesni | 0,5-1 lit./ha |
| Potasol | kalijevo vodeno staklo | plijesni i pepelnice | 3-4 lit./ha |
| AlgoVital Plus | Ascophyllum nodosum | pojačava učinak bakra | 0,3-0,5 % |
U ekološkoj proizvodnji mjere folijarne zaštite češnjaka provodimo preventivnom folijarnom primjenom pripravcima za zaštitu bilja tradicionalnog (npr. kalij-hidrogenkarbonat) ili biljnog (botaničkog) podrijetla (npr. ekstrakt preslice), te na mikrobiološkoj osnovi (npr. Bacillus subtilis) (vidi Tablicu 6.). Često se prskanjem koriste “anti-stresna” sredstva (npr. Ascophyllum nodosum) i elicitori (npr. chitosano hidroklorid) kojima jačamo biljnu “anti-infekcijsku” otpornost!
Što znači preventivna zaštita?
Svako tretiranje naizgled zdravih biljaka (bez vidljivih simptoma bolesti), a neposredno prije uvjeta za infekcije koje bilježimo pri određenim uvjetima temperature, oborina i relativne vlažnosti, smatramo preventivnom zaštitom. Sva kemijska sredstva za zaštitu bilja daju preventivnu zaštitu, a samo neka kurativnu (kad su biljke već bolesne i pokazuju simptome).
U ekološkoj poljoprivredi sve mjere zaštite bilja primjenom dopuštenih pripravaka (vidi Tablicu 6.) obično se provode prije kišnog razdoblja koje donosi uvjete za zarazu i razvoj bolesti, a biljke pritom moraju biti nezaražene. Najčešća greška u praksi je primjena preventivnih pripravaka za zaštitu bilja nakon kiše! Kišno i toplo razdoblje pogoduje zarazama biljaka različitim uzročnicima bolesti. Tijekom primarnog stadija patogeneze simptome biljnih bolesti još ne vidimo, ali mjere preventivne zaštite moraju se provoditi!
Na prvi pogled slično propadanje češnjaka zabilježeno na netretiranim gredicama zabilježeno krajem prve dekade lipnja 2025. na lokalitetu uz riječnu dolinu (hrđa, Puccinia allii, slika lijevo) i središnjem dijelu Međimurja (bijela trulež, Sclerotium cepivorum, slika desno). Snimio M.Šubić.
