Matovilac je otporna zimska salata, cijenjena zbog nutritivne vrijednosti, specifičnog okusa i jednostavnog uzgoja. Uzgaja se od jeseni do proljeća, a uz osnovnu njegu i zaštitu od mraza daje obilan urod kad druge salate slabije uspijevaju.
Matovilac je bogat vitaminima, mineralima i eteričnim uljima, pa povoljno djeluje na zdravlje. Zbog otpornosti i skromnih zahtjeva izvrstan je izbor i za početnike, jer uz minimalnu brigu osigurava svježu salatu tijekom cijele zime.
Priprema tla i sjetva
Za uspješnu sjetvu matovilca, pripremu tla potrebno je započeti barem 2 tjedna prije planirane sjetve. Budući da je sjeme vrlo sitno, tlo mora biti dobro usitnjeno i fine mrvičaste strukture. Dubina obrade tla obuhvaća otprilike 15 – 20 cm jer matovilac raste u površinskim slojevima tla. Osim toga, tlo treba biti dobro drenirano i pravilno izravnato kako bi se spriječilo zadržavanje vode tijekom jačih oborina. Budući da matovilac ima skromne potrebe za hranivima, dodatna gnojidba obično nije potrebna, osobito ako je prethodna kultura bila dobro pognojena. Stajski gnoj i nezreli kompost ne preporučuju se zbog mogućnosti razvoja neugodnog mirisa.
Sjetva matovilca obavlja se od sredine kolovoza do kraja listopada, a može se sijati i u rano proljeće do sredine travnja. Sjeme je sitno i sije se plitko, na dubinu od oko 1 cm. Najčešće se sije omaške (široko po gredici), no sjetva se može obaviti i u redove zbog lakše njege i berbe. Tada je razmak između redova 10 – 15 cm, a unutar reda sjeme se sije gusto, na razmak od otprilike 1 – 2 cm. Kada biljke dosegnu visinu 5 – 7 cm, potrebno je prorjeđivanje kako bi biljke imale dovoljno prostora za rast. Na težim tlima preporučuje se površinska sjetva uz prekrivanje tankim slojem pijeska, što pospješuje nicanje i zagrijavanje tla. Do nicanja obično prođe 8 – 10 dana.
Matovilac dobro podnosi niske temperature tijekom jeseni i zime, a u proljeće nastavlja vegetaciju. U početnoj fazi rasta važno je održavati ravnomjernu vlažnost tla, pri čemu su jesenske kiše obično dovoljne, a navodnjavanje je potrebno samo u slučaju suše. Zaštitne mjere poput pokrivanja gredica agrotekstilom ili perforiranom folijom te uzgoj u niskim tunelima ili plastenicima pospješuju rast, osiguravaju bolju kvalitetu i omogućuju raniju berbu. U grijanim plastenicima berba može trajati tijekom cijele zime.
Dva osnovna tipa matovilca
Najčešće se uzgajaju dva osnovna tipa matovilca: širokolisni (nizozemski tip) i sitnolisni (ljubljanski tip). Širokolisni ima veće, svijetlije zelene listove, formira bogatu rozetu, lakši je za berbu i čišćenje te je cijenjen zbog visokog uroda i dobre otpornosti na hladnoću. Sitnolisni tip razvija uže, tamnozelene i čvršće listove intenzivnijeg okusa, iznimno je otporan na niske temperature i prikladan za uzgoj u staklenicima te za ranu proljetnu proizvodnju. Iako je poznato više od šezdeset sorata matovilca, na hrvatskom se tržištu najčešće susreću Holandski, Ljubljanski, Žličar, Vit, Verte de Cambrai i Coquille de Louviers.
Berba i ideje za konzumaciju
Matovilac se može početi brati već 30 – 60 dana nakon sjetve. Berba se može obavljati više puta tijekom sezone, a bere se kada se potpuno razvije rozeta listova, ali prije pojave cvjetne stabljike jer listovi tada postaju žilavi i gube okus. Berba se obavlja rezanjem cijelih rozeta pri tlu nožem ili škaricama. U plastenicima i grijanim prostorima berba je moguća i zimi, a na otvorenom traje od jeseni do proljeća, ovisno o vremenu sjetve.
Ova izuzetno svestrana salata pristaje uz razna jela i u raznim kombinacijama. Najjednostavniji način je matovilac začiniti s maslinovim uljem, limunovim sokom ili octom, solju i paprom. Često mu se dodaju sezonsko povrće, kuhana jaja, krumpir, luk, grah, tuna, naranča, orasi, sir ili crne masline. Osim klasične upotrebe u salatama, matovilac se može dodavati u omlete, tortilje ili čak ubaciti u voćne smoothieje za dodatnu dozu vitamina i minerala.
Nutritivne i zdravstvene koristi
Matovilac je bogat vitaminima i mineralima, a posebno se ističu vitamini A, C i K, kao i željezo te folna kiselina. Ova kombinacija hranjivih tvari pridonosi jačanju imuniteta i očuvanju vitalnosti. Željezo iz matovilca, u kombinaciji s vitaminom C i folnom kiselinom, izvrsno se apsorbira u tijelu, stoga redovita konzumacija svježeg matovilca potiče stvaranje crvenih krvnih stanica i pomaže u prevenciji anemije. Osim toga, matovilac je niskokaloričan i bogat vlaknima, što povoljno djeluje na probavu te stvara osjećaj sitosti. Antioksidansi iz matovilca štite stanice od oksidativnog stresa, a time dugoročno doprinose očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od različitih bolesti. Vitamini A i C posebno čuvaju zdravlje kože i vida, čineći matovilac neizostavnim dijelom svakodnevne, uravnotežene prehrane.
Recept za najljepšu salatu na svijetu
– matovilac
– beef rajčice
– kumato rajčice
– crne masline
– burrata
– origano
Spojite listove matovilca i ploške beef rajčice, začinite po želji maslinovim uljem, dodate crne masline i kumato rajčice, pa burratu i na kraju origano.
