Bez vlastitog istraživanja, pomoći struke i najnovije tehnologije, ali i financijske pomoći sa strane, posebno u marketingu i plasmanu nemoguć je poslovni uspjeh, tvrdi Sven Perec nositelj OPG-a.
Prije desetak godina počeo je poslovni uspon Perecovih spoznajom da dotadašnja konvencionalna poljoprivredna proizvodnja s nešto vlastite stoke donosi samo muku bez rezultata u vrijeme opće stagnacije proizvodnje hrane.
Nas mlade u obitelji do prije deset godina nije baš zanimala poljoprivreda, ali smo vidjeli kako se naši roditelji trude pa smo pokušali pronaći nešto dohodovnije za imanje koje smo naslijedili od pradjeda i djeda u Šandrovcu i Ravnešu. Na ideju moje sudružice Karoline pokušali smo s batatom i kupili prvih 100 sadnica. Ispalo je dobro tako da smo sadili na 4 hektara. Prinosi i cijena su bili dobri, a onda je pala cijena. Sve je pratio otežan plasman, prisjeća se Sven Perec, nositelj današnjeg OPG-a Perec. U njegovom slučaju priča ima sretan završetak.
Kada su Perecovi nabavili prve sadnice primili su se vlastitog istraživanja uz konzultacije s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i bez internetskih savjeta. Prinosi su bili sve bolji pa su uz batat od 250 do 850 grama po komadu proizvodili i prave rekordere od nekoliko kilograma. Međutim gotovo da je nevjerica roditelja u uspjeh s novom kulturom bila s razlogom. Cijena batata je naglo pala i bilo je puno druge klase koju su ili dijelili ili njome hranili stoku. Mladi Pereci nisu ipak odustali i odlučili nastaviti dalje.
Rješenje su pronašli u preradi onoga što proizvode na svom polju. Tako su ubrzo zaokružili svoju proizvodnju batata bez ostatka neprodanih količina i otpada. Usprkos poznatog sukoba mišljenja starih i mladih i drugačijeg gledanja i upozorenja starije generacije, koje je upućivalo da je granica s ludilom ulazak u neizvjestan posao, nisu odustajali.
Tjednima isprobavali recepture u vlastitoj kuhinji
Nakon 6 godina proizvodnje batata krenuli su prije 3 i pol godine i u proizvodnju tjestenine. Tako su riješili problem s količinama koje nisu mogli prodati. Pokazalo se to na kraju dobrim rješenjem, ali u početku nije tako izgledalo, a nije bilo ni lako.
Opet smo se počeli baviti vlastitim istraživanjem i ispitivanjem. Kupili smo i strojeve, koji su nam se činili preskupim… ali nismo odustajali. Tjednima smo probavali recepture. Bilo je dosta i otpada s kojim je otac hranio svinje. Najprije smo krenuli s običnim brašnom, ali smo vidjeli da ne možemo do premium kvalitete bez vrhunskog brašna. Zamijenili smo bijelo pekarsko brašno durum krupicom i uspjeli dobiti jedan sasvim novi proizvod s odličnim nutritivnim komponentama i visokim udjelom proteina, kaže Sven Pevec, inženjer računarstva, nositelj OPG-a, ali i zaposlenik jedne banke u Bjelovaru.
Potrebni „papiri“ i dokumentacija rješavala se u hodu. Danas proizvode više vrsta tjestenina različitih boja, od uobičajene do narančaste i ljubičaste, zelene, sve do crne za koju koriste crnilo od sipe. Tjestenina je od narančastog i ljubičastog batata, butternut tikve, špinata, brašna od bučinih koštica i naravno durum pšenice. Najnoviji proizvod je tjestenina s proteinima, koju proizvode jedini u Hrvatskoj. Stvorili su potpuno novi proizvod na hrvatskom tržištu, tjesteninu s 30 postotnim udjelom povrća u tjestenini s batatom i butternut tikvom, a proteina u novoj tjestenini s proteinima ima 21 gram.
Za sada proizvode 12 tona raznih vrsta tjestenine u vlastitom pogonu u selu Ravneš na obiteljskom imanju sa samo jednim zaposlenim, opet iz obitelji, bratovom životnom partnericom Marinom, ali kako kaže Sven Perec, svi članovi obitelji rade 16 sati na dan, što za drugog poslodavca, što na svom imanju i radionici. Sami obavljaju i nabavu i proizvodnju i dostavu, a i marketing. Da bi mogli zaposliti još nekoga, potrebno je proširiti tržište. Za sada to ostaje obiteljski posao. Sa Svenom i Karolinom rade Svenov brat Slaven i šogorica Marina, a kad je vrijeme za neku veću radnu akciju, uključi se i šira obitelj i prijatelji.
Tvrdoglavost, upornost i podrška obitelji
Više nisu nepoznati kao na početku, što je bio veliki problem u plasmanu. Sada su sve prisutniji u trgovinama uključujući i neke velike prodajne centre poput „Konzuma“ i „Lidla“. Pritom je uspjehu Perecove tjestenine ponajviše zaslužan projekt „Startaj Hrvatska“ sa „Šparom“ i Novom TV koji je omogućio da postanu poznati i prepoznati na tržištu. Dakako da je cijeli posao s tjesteninom uspio zahvaljujući i državnim potporama koje su Perecovi ostvarili za potrebnu opremu najnovije tehnologije. Ali, da nije bilo tvrdoglavosti i upornosti najmlađih Perecovih, kao i međusobne podrške u obitelji, teško da bi uspjeli.
Planovi su veliki jer namjeravamo graditi novu proizvodnu halu i nabaviti nove strojeve kako bismo povećali kapacitete. Moramo još više uložiti i u marketing. Ogromna je reklama bila „Startaj Hrvatska“, ali ne smijemo stati. Namjeravamo se uključiti i u neke nove mjere i državne potpore, objašnjava Sven Perec što planiraju u budućnosti.
Metoda pokušaja i pogrešaka pokazala se u slučaju Perecovih dobrom metodom. OPG Perec je postalo gospodarstvo koje svake godine sve više usavršava proizvodnju koristeći najsuvremeniju tehnologiju težeći postati lider na tržištu, prije svega svojom kvalitetom i inovativnim proizvodima, ali i prihvatljivim cijenama. Ono što je Svenu najviše drago su javljanja šefova restorana kao dokaz kvalitete njihove tjestenine. Na njima je sada, kažu stalna briga održati vrhunsku kvalitetu proizvoda i osigurati najkvalitetniju sirovinu. Nakon sudjelovanja u projektu ”Startaj Hrvatska” još bi se brže mogli ostvariti planovi obitelji Perec, a onda nije daleko nova asocijacija na Bjelovar, ne samo kao grad sira nego i tjestenine.
Foto: Tugomir Pemper
