O sjetvi presadnica povrća u ekološkom uzgoju mogli ste pročitati nedavno. U ovom članku saznajte kako isklijale presadnice možete njegovati do trenutka kad se mogu presaditi u gredice na otvorenom.

Njega biljaka u plasteniku obuhvaća niz mjera koje osiguravaju optimalne uvjete za rast i razvoj biljaka te sprječavaju pojavu bolesti i štetnika. Treba postaviti posijane kontejnere na toplo i svijetlo mjesto, ovisno o zahtjevima biljke za klijanje.

Važno je održavati optimalnu vlažnost

Kao što smo napomenuli u prošlom broju, za ubrzanje klijanja možete posude i kontejnere sa sjemenom pokriti staklom ili folijom. Potrebno je povremeno podizati foliju kako biste spriječili prekomjerno zadržavanje vlage ili je lagano probušiti. Kad biljke proklijaju, foliju treba ukloniti. Treba održavati stalnu vlagu, ali paziti da ne dođe do prekomjernog vlaženja koje može uzrokovati truljenje sjemena. Ako primijetite da neki dio sjemena nije niknuo, nježno prokopajte prstima i provjerite stanje supstrata. Ako je supstrat previše vlažan, sjeme može istrunuti. Premjestite posudice na toplije mjesto kako bi se supstrat prosušio. Ako je supstrat previše suh, sjeme neće početi klijati, pa lagano zalijte supstrat.

Ono na što posebno treba obratiti pozornost je zaštita od polijeganja. Polijeganje presadnica izazivaju gljivice iz roda Pythium spp. One su najštetnije vrste na povrćarskim biljkama. Gljivice se lako prenose u slučaju visoke vlažnosti i temperature. Simptomi se ispoljavaju na prizemnom dijelu stabljike u zoni korijenovog vrata. Tamo gdje se korijen spaja sa stabljikom, javljaju se vodenaste nekroze, dolazi do prekida hranjivih tvari, nekroza se brzo širi na cijelu biljčicu i takve biljke padaju, poliježu. Sprječavanje razvoja ovih fitopatogenih gljiva obavlja se nizom mjera kao korištenje zdravog, deklariranog sjemena, kvalitetnog supstrata.

Gljivice iz roda Pythium spp. Izazivaju polijeganje presadnica
foto:Shutterstock

Potrebno je koristiti posude, kontejnere s dobrim drenažnim otvorima kako se voda ne bi zadržavala i pospješila razvoj bolesti. Nakon sjetve preporuča se korištenje bioloških preparata poput sredstva Promot®Plus koje je prirodni ojačivač za prevenciju bolesti polijeganja presadnica. Preparat za prevenciju bolesti Promot®Plus napravljen je na bazi mikrogljivica iz roda Trichoderma spp.

Provjetravanje objekta/prostora u kojem se nalaze presadnice pomaže u smanjenju pojave bolesti. Održava se temperatura 14 °C-16 °C tijekom dana, kad je presadnica u početnim fazama nicanja. Nakon nicanja prvog i drugog lista, temperature trebaju biti između 20 °C – 22 °C, maksimalno 25 °C, a relativna vlažnost zraka ne veća od 75 %.

Potrebno je osigurati zalijevanje presadnica koje može biti kap po kap, orošavanje ili ručno zalijevanje. Preporučuje se ponoviti jednu do dvije aplikacije svaka 2-3 tjedna, osobito ako se uzgajaju sorte osjetljive na gljivične bolesti. Promot®Plus primjenjuje se prvenstveno u sadnji, kod presađivanja te na mladim sadnicama. Za uspješnu primjenu Trichoderma preparata izuzetno je važna pravovremena, preventivna aplikacija.

Pikiranje

Presadnice ne smiju predugo ostati u kontejnerima jer može doći do deformacije korijena pa je potrebno provesti pikiranje. Pikiranje je postupak presađivanja mladih presadnica iz guste sjetve u veće posude ili kontejnere, kako bi se osigurao bolji razvoj korijena i nadzemnog dijela biljke. Provodi se kod biljaka koje su posijane pregusto ili kad im je potrebno više prostora za pravilan rast. Presadnice se pikiraju obično nakon razvoja prvog para listova, a u nekim slučajevima i nakon razvoja kotiledona kad se prvi par listova tek počeo razvijati. Pikiranje omogućuje bolji razvoj korijena (sprječava zbijenost i isprepletanje korijenja), jača biljke jer potiče razvoj snažnijeg korijenskog sustava, smanjuje konkurenciju među biljkama za svjetlost, vodu i hranjive tvari i pripremaju se presadnice za konačno presađivanje na otvoreno.

Preporuča se pikirati plodovito povrće poput rajčice, paprike, patlidžana i sl. i to s pojavom prvog pravog lista, a celer u stadiju razvoja dva prava lista. Mlade biljčice su nakon 20 do 25 dana od nicanja spremne za pikiranje. Male biljke nježno se vade iz sandučića i pikiraju, odnosno presađuju u zasebne kontejnere ili na neko drugo mjesto uzgoja. Prilikom čupanja biljčica, treba ih držati za listove, jer je mlada stabljika izuzetno nježna i osjetljiva. Svakako si pomozite kakvim štapićem (štapić, manji nož i sl.) tako da razrahlite zemlju oko korijena te biljku prihvatite što bliže korijenu kako joj ne bi ozlijedili stabljiku. Supstrat ne smije biti suh kad se radi pikiranje, zato se preporučuje mlade biljke zaliti nekoliko sati prije kako bi olakšali njihovo vađenje i smanjila se mogućnost oštećenja, pogotovo ako se korijenje ispreprelo.

Ovim procesom biljke prolaze kroz stres, a na njega reagiraju kratkotrajnim zastojem u rastu, što se očituje u skraćenoj i debljoj stabljici s razvijenijim korijenom te ranijom cvatnjom. Ipak, kako ne bi doživjele temperaturni šok, supstrat u kojih ih presađujemo treba biti temperature od 15 do 20 °C. Dakle, ako supstrat držite vani, svakako ga unesite dan prije pikiranja na višu temperaturu. Kvalitetne presadnice prije presađivanja na stalno mjesto moraju biti optimalne visine, imati dobro razvijene listove i što deblju, ali savitljivu stabljiku. Prije presađivanja na otvoreno, presadnice treba postupno privikavati na vanjske uvjete. Postupak se provodi 7–10 dana prije sadnje smanjenjem zalijevanja, izlaganjem nižim temperaturama i povećanom ventilacijom. Uz ovaj članak neka ide na 2/3 stupca članak „Zračna rezidba korijena“ (od 15.1.2025).