Najvažnije mjere njege tijekom vegetacije povrća su navodnjavanje i prihrana te zaštita od bolesti i štetnika. Naravno, važno je i tlo državati rahlim i čistim od korova u slučaju da se površina ne malčira.

Njega povrća je za pojedine kulture specifična. Npr. pinciranje zaperaka kod rajčice ili usmjeravanje stabljike krastavca u okca polipropilenske mreže. Većinu kultura sitnog sjemena ili onih koje se uzgajaju direktnom sjetvom potrebno je prorijediti u mladoj fazi rasta kako bi biljke imale dovoljno prostora za rast i razvoj do kraja vegetacije.

Uzgoj krastavaca

Iako povrtne vrste zahtijevaju različite količine vode u različitim intervalima, za sve je karakteristično da je kritično razdoblje nedostatka vode u vrijeme cvatnje i zametanja plodova/mahuna, zadebljanja korijena/gomoja/hipokotila, formiranja cvata/flavice/lukovice. Kod vrsta sitnog sjemena i dugog razdoblja nicanja kritičan je nedostatak vode tijekom klijanja i nicanja.

Optimalna količina dodane vode pri navodnjavanju (obrok navodnjavanja) iznosi 15 mm (15 L/m2) za laka tla. Za teža tla je to 15 do 25 mm. Za vlaženje površinskog sloja tla dovoljno je 2 do 3 mm. Za vlaženje suhih tala radi lakše površinske obrade ili bolje djelovanje herbicida preporuča se navodnjavanje s 5 mm u obliku kišenja. Za sjetvu ili sadnju je potrebno 10 do 15 mm. Obroci navodnjavanja tijekom vegetacije ovise o kulturi, fazi rasta i uvjetima okoline. Mogu biti u rasponu od 15 do 30 mm.

Potrebe povrćarskih kultura za navodnjavanjem

KulturaPotreba za vodomKritično razdoblje
Grah25 do 35 mm tjedno u kritičnom razdoblju*Cvatnja i zametanje mahuna
Grašak5 do 6 mm dnevno u kritičnom razdoblju; 375 mm tijekom uzgoja*Cvatnja, zametanje mahuna i nalijevanje zrna
Kupusnjače350 do 500 mm*Formiranje cvata ili glavice
Mrkva4 do 6 mm dnevno u kritičnom razdobljuRast i zadebljanje korijena
Krastavac25 mm nakon sadnje; 200 do 250 mm tijekom uzgoja*Cvatnja i zametanje plodova; intenzivno plodonošenje
Tikvice25 mm nakon sadnje; spriječiti isušivanje u kritičnom razdobljuCvatnja, zametanje i razvoj plodova
Patlidžan25 mm tjedno*Cvatnja, zametanje i razvoj plodova
Paprika25 mm tjedno* (ovisno o tipu tla)Cvatnja, zametanje i razvoj plodova
Rajčica25 mm tjedno* (ovisno o tipu tla)Cvatnja, zametanje i razvoj plodova
SalataSpriječiti isušivanje profila tlaKlijanje (nicanje) i rast
Luk4 do 5 mm dnevno u kritičnom razdoblju; 25 mm tjedno*; 350 do 500 mm tijekom uzgoja*Formiranje i rast lukovice
*Uključujući oborine

Pročitajte još:

Planiranje povrćarske proizvodnje

Plodored i konsocijacija kultura

Sjetva i sadnja povrća

Uzgoj presadnica povrća

Berba povrća

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj presadnica povrća
Sljedeći članakBerba povrća
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.